Njihove muške kolege napdanute su u 8 slučajeva, dok su u preostalih 7 incidenata napadane grupe novinara ili same medijske organizacije.
Pritom, kako je pokazalo istraživanje SMCG-a „Bezbjednost novinarki i medijskih radnica – Crna Gora, kratki pregled 2025.”, novinarke su najčešće bile mete digitalnih prijetnji i uznemiravanja, uključujući prijetnje po život, uvrede, seksističke komentare, takozvani „doxing” (prikupljanje i javno objavljivanje privatnih ili identifikacionih podataka o nekoj osobi ili organizaciji na internetu bez njihovog pristanka) kao i različitih oblika javnog diskreditovanja.
„Od 18 slučajeva napada na novinarke, 12 se dogodilo onlajn, što pokazuje da se rizik za žene u medijima sve više premješta u sferu digitalnog nasilja i kontinuiranog zastrašivanja”, navodi se u istraživanju.
Kako se ističe, najčešći oblik napada na novinarke tokom 2025. godine potpadao je pod kategoriju „Ostale prijetnje novinarima/kama” u kojoj je zabilježeno ukupno deset slučajeva, od kojih se većina odnosila na onlajn prijetnje. Novinarke su dobijale prijeteće i uznemiravajuće poruke ili javne komentare na svojim privatnim profilima na društvenim mrežama, ali i putem elektronske pošte.
U ovoj potkategoriji četiri slučaja imala su rodno zasnovane elemente. Zabilježen je i slučaj u kojem je novinarka bila meta stranice na Facebooku koja objavljuje mim sadržaj: administratori te stranice objavili su njenu privatnu fotografiju, uz ironičan opis da je ona administrator stranice, i pozvali su pratioce da je „slobodno kontaktiraju”. Na toj objavi našli su se uvredljivi i seksistički komentari.
Takođe, dvije novinarke bile su izložene neosnovanom sudskom i administrativnom uznemiravanju, uključujući SLAPP postupke, pri čemu je u jednom slučaju protiv novinarke podnijeta krivična prijava zbog objave na Facebooku.
Sindikat medija Crne Gore tokom 2025. zabilježio je i sedam prijetnji po život i fizičku bezbjednost novinarkama – u većini slučajeva, radilo se o eksplicitnim prijetnjama. Novinarke su, između ostalog, dobijale komentare i poruke poput: „Pazi ti na metak”, „Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe”. Ovakvi oblici prijetnji nijesu imali izraženu rodnu dimenziju, već su bili usmjereni na zastrašivanje i ugrožavanje lične sigurnosti u kontekstu njihovog profesionalnog djelovanja.
U bazi Safejournalists zabilježen je i jedan fizički incident iz kategorije „Stvarni napad na novinare/ke”, kada je novinarka bila verbalno napadnuta, a počinilac ju je odgurnuo pokušavajući da joj oduzme kameru.
Novinarke prepuštene same sebi
Efikasnost policije i tužilaštva u slučajevima napada na novinare i novinarke se znatno povećala posljednih godina tako da je malo koji novi slučaj ostao neriješen ili neistražen. Prema tome, najveći problem ostaju stari neriješeni slučajevi napada.
Većina prijetnji tokom protekle godine bila je usmjerena prema novinarkama tako da je rodna komponenta očigledna.
Ipak, najveći problem u zaštiti novinarki nije samo broj napada, već jaz između formalno postojećih mehanizama zaštite i stvarnog osjećaja sigurnosti.
„Iako izvještaj pokazuje da su policija i tužilaštvo u novim slučajevima efikasniji nego ranije i da je malo predmeta ostalo potpuno neistraženo, posebno postupanje u slučajevima kada su žrtve novinarke nije primijećeno, niti postoji cjelovita analiza pravnih kvalifikacija u svjetlu izmjena Krivičnog zakonika”, ističe se u istraživanju SMCG-a.
Istovremeno, same novinarke ukazuju da se često osjećaju prepušteno same sebi, da izostanak podrške i u redakcijama doprinosi autocenzuri i povlačenju, te da napadi mogu imati dugoročne posljedice po njihovo psihološko blagostanje i ostanak u profesiji. Posebno je važno što samo nekoliko medija selektivno obezbjeđuje pravnu pomoć napadnutim novinaroma/kama, dok psihološku i bezbjednosnu podršku ne obezbjeđuje nijedan.
Istraživanje Sindikata medija pokazalo je i da rodna dimenzija napada postoji, ali nije uvijek dosljedno prepoznata.
„U dijelu slučajeva prijetnje i uznemiravanje imali su jasno seksističke ili diskriminatorne elemente, dok su u drugim predmetima novinarke bile meta prije svega zbog svog profesionalnog rada. Upravo zato zaštita novinarki ne može se svesti samo na opšti odgovor na napade na novinare, već mora uključiti rodno osjetljivo postupanje, bolje razumijevanje digitalnog nasilja i jasniju odgovornost redakcija”, ističe se u istraživanju.
Sindikat medija Crne Gore objavio je istraživanje "Bezbjednost novinarki i medijskih radnica – Crna Gora, kratki pregled 2025.", koje je dostupno na linku: Bezbjednost novinarki i medijskih radnica – Crna Gora, kratki pregled 2025. - Sindikat medija Crne Gore
