"Od 20. oktobra stupa na snagu zabrana upotrebe plastičnih kesa za nošenje debljine zida od 15 do 50 mikrona. Da približim, to su otprilike one kese koje su davali u marketima na kasi, dok u upotrebi su dozvoljene kese do 15 mikrona, one tanje kese za pakovanje hrane i proizvoda. Kese preko 50 mikrona debljine zida nisu zabranjene, ali će prodavci morati da plaćaju naknadu za upotrebu tih kesa", objašnjava Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije.
Ona je gostujući na TVCG istakla da će neke kese ostati u upotrebi.
Postoji i odredba koja predviđa naknade koje će se naplaćivati svakog mjeseca. Prodavci će dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine izvještaje o količini prodatih kesa. Na osnovu toga izvještaja Agencija će dostavljati visinu nadoknade i ta nadoknada se uplaćuje u Fond za zaštitu životne sredine, a ta sredstva će se iskoristiti za rješavanje nekih ekoloških pitanja i za podizanje svijesti građana.
"Pored zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, tu imamo i zabrane nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Tu su prije svega štapići za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe, znači za uzimanje briseva. Plastični pribor za jelo, tanjiri, viljuške, kašike, slamčice, drške, plastične drške za balonu, osim kada je to za profesionalne svrhe, ambalaža, tj. kutije za pakovanje hrane koji su izgrađeni od ekspandiranog polistirena, to su one kutije u kojima se sada pakuje recimo hrana za dostavu. Druga plastika koja nije obuhvaćena ovom zabranom od 20. oktobra, obuhvaćena je sistemom proširene odgovornosti. Tako da će se i na taj način riješiti problem plastike koju mi, nažalost, imamo", objašnjava Janković Mišnić.
Prodavci odjeće i obuće mogu koristiti kese preko 50 mikrona, ali za njih će plaćati naknadu. Kako navodi, moguće da će tu naknadu računati u cijenu proizvoda, ili će umjesto toga imati neke cegere.
"Preporuka je svakako da to budu papirni cegeri, kako bi što manje zagađivali našu sredinu, jer mi smo prije svega donijeli tu zabranu, baš zbog toga što su to neki proizvodi koji kad se upotrijebe lako odbace. A nismo ekološki osviješćeni da ih na pravi način odlažemo", kazala je ona.
Što se tiče kaznene politike, kazne će se kretati od 1.000 do 40.000 eura. Kazne idu za privredna društva, koja stavljaju u promet ove proizvode koji su zabranjeni, kao i za odgovorno lice u tom privrednom društvu, a Tržišna inspekcija je nadležan organ za kontrolu.
Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama i da se do 2030. godine zatvore deponije.
"Novi zakon o upravljanju otpadom treba da poveća primarno odlaganje, tj. primarno odvajanje otpada, znači selektivno odvajanje, selektivno sakupljanje otpada i da povećamo stepen reciklaže", naglasila je Janković Mišnić.
