Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

"Ograničavanje cijena peleta može dovesti do nestašice"

08:37 · 12.10.2022.Marija Vujovic
"Ograničavanje cijena peleta može dovesti do nestašice"

Odluke Vlade o ograničavanju cijena i izvoza peleta spadaju u red trgovinskih barijera, kao nešto što usporava ili sprečava kompanije da se ponašaju u skladu sa svojim planovima, ocijenio je istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije…

Vlada je u posljednja dva mjeseca donijela niz odluka kojima je ograničila cijenu peleta na domaćem tržištu, kao i izvoz tog energenta.

Tržište

“Tržište je, po pravilu, najbolji način organizovanja privrednih aktivnosti. U tržišnoj privredi proizvođačima treba ostaviti odluku šta će i za koga proizvoditi. Ograničavanje cijena i ograničavanje kretanja roba, kao što je ograničavanje ili zabrana izvoza imaju svoje mikroekonomske i makroekonomske implikacije, ali i posljedice za biznis. I to prije svega negativne”, kazao je Golubović Pobjedi.

Prema njegovim riječima, treba izbjegavati dvostruke aršine jer to ekonomske aktere usmjerava u pogrešnom pravcu.

“Često možete čuti od političara da nije na državi da otvara fabrike jer je crnogorska ekonomija tržišna, a ne komandna ili centralno planska. I to je sasvim u redu jer treba stvoriti ambijent u kojem će privatna inicijativa i investicije omogućiti ekonomski razvoj. Međutim, sa druge strane, imamo pokušaje miješanja kroz određivanje cijena ili količina”, rekao je Golubović.

On je upozorio da principi tržišne ekonomije kažu da je svako ograničavanje cijena štetno.

“Bilo kakvo ograničavanje cijena može se negativno odraziti na disbalans na tržištu, odnosno poremećaje u ponudi i tražnji za robama koje su predmet ograničavanja. Iz prostog razloga što se šalju pogrešni signali tržištu – cijena ograničena na nivo ispod tržišne cijene je samo na prvi pogled povoljna za kupce, jer može dovesti do smanjenja na strani ponude roba, a posljedično i nemogućnosti da krajnji korisnici i kupci dobiju proizvod ili značajno većih cijena u budućnosti”, pojasnio je Golubović.

Istakao je da je u uslovima kad su sve cijene porasle, porasli i troškovi proizvodnje i proizvođačima, te da se, kako kaže, oni ograničavanjem cijene mogu dovesti u zonu negativnog poslovanja i odlučiti se za smanjeni obim proizvodnje.

“Takođe, bilo kakvo ograničavanje slobode razmjene usporava i ekonomski napredak. To je opštepoznati princip. Prema tome, kvote u smislu koliko procenata proizvodnje treba opredijeliti za crnogorsko tržište, a koliko je na raspolaganju za izvoz su krajnje neprimjerene u tržišnoj ekonomiji”, saopštio je Golubović.

Subvencije

Osvrnuo se i na mogućnost da država putem subvencija omogući kupovinu peleta po povoljnim cijenama.

“Mogućnosti pomoći građanima kako bi plaćali jeftiniji pelet kroz subvencije ili na neki drugi način su pretpostavljam iscrpljene usljed stanja u javnim finansijama i već ranije preuzetih sličnih mjera kad je u pitanju smanjenje akciza na gorivo”, rekao je Golubović.

Vlada je donijela odluku koja je stupila na snagu 13. avgusta, kojom se ograničava cijena peleta. Na taj način je prodajna cijena peleta ograničena na maksimalno 269 eura po toni kod proizvođača i 320 eura u trgovini na malo. Od proizvođača je traženo i da 15 odsto proizvodnje opredijele za crnogorsko tržište.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više