Služeći se bogatom dokumentarnom osnovom Državnog arhiva Crne Gore, autor je odabrao dokumenata koji uspješno prikazuju proslavu pedesetogodišnjice vladavine kralja Nikole, zlatnu svadba kraljevskog para i proglašenje Crne Gore za kraljevinu, a izložba je organizovana povodom Međunarodnog dana Arhiva.
Direktor te ustanove Saša Tomanović rekao je da uzdizanje Crne Gore na rang kraljevine 1910. godine, potvrdio njen međunarodni subjektivitet i status, a u isto vrijeme i uspješnu vladavinu, prožetu emancіpatorskim duhom Nikole I.
U sredstvima informisanja tog vremena, ističe, da se širom Evrope opširno pisalo o „pregalaštvu crnogorskog naroda, koji vjekovima drži zublju slobode na Balkanu“.
Tomanović navodi da Вečki list "Noj fraj prese" za crnogorskog Knjaza kaže da je „mudri političar i pjesnik, vješt diplomata i ratnik, dobar poznavalac ljudi i prilika, čuvar tradicije i tvorac evropskih ustanova, vladar koji je proslavio i uvećао svoju zemlju, neumorni pregalac na ekonomskom i prosvjetnom polju i nadasve, interesantna i markantna pojava".
„Mada dugo slavljen kao vladar jedne slobodne zemlje na Balkanu, crnogorski gospodar je imao najnižu titulu među svojim balkanskim kolegama. Do Berlinskog kongresa, crnogorski vladar nosio je titulu "Njegova svjetlost Knjaz". Poslije 1878. godine, titula je podignuta na "Njegovo visоcanstvo knjaz". Taj rang je zadržan do 1900. godine, kada je knjaz Nikola, uz saglasnost evropskih dvorova i vlada, odlucio da proslavu četrdesetogodišnjice vladavine iskoristi za povećanje vladarske titule na "Njegovo kraljevsko visocanstvo knjaz". Deset godina kasnije, 28.avgusta 1910.godine, Crnogorska narodna skupstina proglasila je Crnu Goru za Kraljevinu, a knjaza Nikolu za njenog kralja“, saopštio je Tomanović otvarajući izložbu.
Kako je kazao autor Srđan Pejović, izložbu je uradio prije deset godina zajedno sa, sada, pokojnim Velimirom Vujačićem i Lukom Milunovićem.
„Obnova Crnogorskog kraljevstva i jubilarne svečanosti“ je naslov koji je, priznaje autor, izazivao dosta nedoumica kod većine.
„Nije to nominalna definicija, ali je ipak izraz jednog strmljenja, pogotovo poslije jednog dugogodišnjeg mirnodopskog perioda kada Crna Gora zaista doživljava kao nikad prije svestrani, društveni, politički, kulturni, prosvjetni razvitak, u svim oblastima se napreduje i zaista bila je izraz ne samo, vjerovatno ih je bilo, ličnih ambicija i sujete, već i stremljenja političkih elita i samog naroda“, istakao je Pejović.
Da to nije samo nominalna definicja, Pejović se poziva na riječi kralja Nikola, kada obrazlaže neko istorijsko pravo: ''Vrijeme je rušilo samo ono što je nad zemljom bilo, ali što je zidano u njoj i što je usađeno bilo u srcima gorštaka ovih planina, to nijedan silnik koji je na našu otadžbinu nasrtao, nije mogao porušiti. Na tom dubokom temelju počeli smo mi zidati i danas evo starog kraljevstva našeg opet da blista pod suncem nebeskim. Savili smo nad njim svod od blagoslova Božijeg, i pribiramo narod svoj za dalje pregnuće na putu napretka i jačanja.''
Milan Korać sekretar Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje kazao je da je otvaranjem izložbe vraćen program Nikšićke kulturne scene nakon pune tromjesečne pauze zbog koronavirusa.
„Kolika je svečanost na Cetinju bila tih dana najbolje pokazuje to da su sa mnogih evropskih i svjetskih adresa stigle brojnе čestitke i brojni gosti, da su plakete i spomenice izrađenе u stranim medaljarskim radionicama. Dodijeljen je veliki broj crnogorskih i stranih odlikovanja mnogim ličnostima, Crnogorcima i stranim državljanima, iskovan nov crnogorski novac (perper) kao uspomena na znameniti događaj sa novim nazivom, kraljevina Crna Gora", kazao je Korać.
