Ekološki sektor, s druge strane, smatra da čitava priča ima mnogo loših efekata na životnu sredinu.
U Udruženju građana „Ozon“ ističu da su potpuno svjesni potrebe ekonomskog razvoja i energetske nezavisnosti Crne Gore, ali i neophodnosti pravilnog upravljanja vodotocima, gdje je, kako navode, Zeta najznačajnija rijeka, ne samo za teritoriju opštine Nikšić. Ipak, dodaju da ne mogu a da ne primijete da Vlada Crne Gore luta pokušavajući po svaku cijenu konačno realizovati neki od većeg broja kontroverznih energetskih projekata, a da pritom ne vodi brigu o lokalnim strategijama, usklađenosti sa drugim strateškim i akcionim planovima.
Zbog toga smatraju da je u datom projektu interes lokalne zajednice u drugom planu, a da je u prvom planu interes EPCG, pa i centralnog nivoa vlasti.
„Da budemo potpuno jasni, mi smatramo da je potrebno uraditi ozbiljnu ekonomsku analizu koja će uzeti u obzir sve potencijale rijeke Zete i njenih pritoka, procijeniti njen ekosistemski značaj, kao i značaj vještačkih akumulacija Krupac i Slano, kako bi se to moglo uporediti sa ekonomskim i ekološkim parametrima koji su projektovani valorizacijom njenih energetskih potencijala“, smatra direktor OZON-a, Aleksandar Perović i dodaje da će uvođenje vodotoka Gornje Zete, opterećenih različitim vrstama zagađenja, otpada i otpadnih voda, u vještačka jezera Krupac i Slano nesporno, kako tvrdi, imati negativan uticaj na kvalitet vode, koje su prepoznate kao izuzetno čiste, što im daje na ekosistemskoj vrijednosti i otvara mogućnost za turističku i sportsko rekreativnu valorizaciju tokom cijele godine.
„Mi smatramo da je ovaj potencijal potrebno dodatno obraditi na ozbiljan i mjerljiv način, uzeti u obzir sve bitne elemente i moguće negativne uticaje na kvalitet životne sredine, živi svijet u vodotoku i jezerima, pa i na lokalno stanovništvo i cijelu zajednicu. Naročitu pažnju treba obratiti i na izvorište Poklonci, koje ima nemjerljiv ekosistemski značaj za Nikšić, zatim na nivo vode rijeke Zete kroz Bjelopavlićku ravnicu, gdje se nalaze značajne poljoprivredne površine, od čega živi značajan dio lokalnog stanovništva“, jasan je Perović.
Direktor OZON-a skreće pažnju da bi trebalo prvo uraditi planove integralnog upravljanja vodotoka, a tu je rijeka Zeta neizostavna, jer bi to bio logičan redosled, pa tek potom, kako navodi, kada budu vidiljivi i mjerljivi svi potrebni podaci i parametri, razvijati projekte koji bi bili usmjereni na njihovu valorizaciju, kakav je projekat prevođenja vode rijeke Zete u Krupac i Slano.
„Ekološki pokret ,,Ozon“ smatra da bi angažman lokalne uprave morao biti mnogo više usmjeren na saradnju sa EPCG u dijelu planiranja korišćenja energetskim potencijala vodotoka, što je obzirom na to da je sjedište ove firme upravo u Nikšiću, naročito važno i što je preduslov za dalji razvoj grada. Ne smije se dopustiti da izostane potrebna briga o kvalitetu životne sredine lokalne zajednice, uticaju na kvalitet života lokalnog stanovništva, da se ne prati vizija razvoja, ako tako nešto uopšte postoji u vremenu kada su očigledno privatni interesi donosilaca odluka i njima bliskih, znatno ispred javnog“, zaključuje Perović.
Kako se navodi u elaboratu EPCG, cilj izgradnje sistema prevođenja rijeke Zete u postojeće akumulacije Krupac i Slano je iskorišćavanje visokih proticaja rijeke Zete, koji se danas u retenciji Vrtac gube poniranjem u kraškom terenu.
Cijeli sistem sastoji se od sljedećih sklopova:
- Brana na rijeci Zeti sa zaštitnim nasipima na lijevoj i desnoj obali
- Derivacijski sistem Zeta – Krupac sa dovodnim tunelom te dovodnoodvodnim kanalom
- Derivacijski sistem Krupac – Slano sa dovodnim tunelom te dovodnoodvodnim kanalom
Prvi dio sistema, tj. brana na rijeci Zeti sa zaštitnim nasipima na lijevoj i desnoj obali nalazi se u blizini mjesta Miločani, do kojeg se dolazi lokalnim asfaltiranim putem, skretanjem sa starog puta Nikšić - Plužine.
Zahvat podrazumijeva eksproprijaciju oko 50.000 kvadrata zemlje.
Drugi dio sistema, tj. derivacija Zeta-Krupac (sifon, dovodni kanal, tunel i odvodn kanal), on počinje od brane na rijeci Zeti gdje se vode sifonom i sistemom kanala kroz tunel odvode do Krupca.
Što se tiče lokacije izlaznog tunela Krupac – Slano koji pripada trećem dijelu sistema, tj. Derivacijski sistem Krupac – Slano sa dovodnim tunelom te dovodnoodvodnim kanalom, do nje se dolazi skretanjem lijevo sa magistralnog puta Nikši– Vilusi, asfaltiranim lokalnim putem.
"Projekat regulacije vodotoka Gornje Zete i akumulacija Krupac i Slano, može da proizvede značajne efekte u povećanju proizvodnje električne energije, čak oko, pa i preko 10% postojeće proizvodnje na HE Perućica. Projekat neće proizvesti znaćajnije negativne uticaje na životnu-prirodnu sredinu, te sa tog aspekta nema prepreke realizaciji predloženog projekta, ukoliko se uvaže predlozi obrađivača vezani za očuvanje izvorišta Poklonci", navodi se u studiji EPCG.
Dakle, planirano je da se investicija isplati za sedam godina, po najboljem scenariju, a to će, svakako, zavisiti od cijena električne energije na berzi i hidroloških prilika.
Godinama unazad, s vremena na vrijeme, protivili su se ovom projektu ekolozi, mještani Gornjeg Polja i Zavrha. Neki su tvrdili da će korito Zete od Brezovika dalje, ka gradu, ostajati suvo, pogotovo tokom ljeta, ali iz EPCG su bili oprečni, pa se čulo čak i da žitelji tih naselja i Mokre Njive, Ćemenaca, više neće imati problema sa poplavama tokom kišnih mjeseci.
