Predloženo je da se prijevremeno penzionisanim službenicima penzije povećaju za 30 odsto, ali i da otpremnine sa 1.960 budu uvećane na 2.700, odnosno 740 eura, prenosi Dan.
Izmjenama se predlaže da se službenicima omogući pravo na starosnu penziju kada navrše najmanje 50 godina života i 30 godina penzijskog staža od kojih najmanje 10 godina efektivno provedenih na poslovima na kojima se rad ni staž računa sa uvećanim trajanjem.
U predlogu izmjena se navodi i da radni odnos može trajati najduže do navršenih 60 godina života uz uslov da ima više od 40 godina penzijskog staža. Dat je predlog da se ministru omogući da zaposlenom produži vrijeme trajanja službe najduže do dvije godine.
"Iznos starosne penzije uvećava se do 30 odsto, s tim što iznos penzije ne može biti veći od najvišeg iznosa starosne penzije utvrđene zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje", piše u predlogu izmjena.
Predsjednik Sindikata Mladen Šuškavčević kaže da je prilikom izrade ovog zakona kada je u pitanju prijevremeni odlazak u penziju neophodno imati u vidu specifičnost poslova koje obavljaju službenici zaposleni u navedenim institucijama koji „sagorijevaju” ljudski organizam brže nego druge grupe profesija i zbog prirode posla ne mogu isti obavljati u poznim godinama života.
"Ovo pitanje je regulisano svuda u svijetu, a naš predlog ne odudara od uporednih rješenja u regionu. Za sada nema adekvatnog zakonskog rješenja za ovo pitanje iako je ono postojalo u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je važio do kraja 2012. godine. Članom 197 b pomenutog zakona bila je data mogućnost da su službenici koji su imali staž sa uvećanim trajanjem, sa navršenih 50 godina života, 20 godina staža od čega najmanje 10 godina na poslovima sa benificiranim radnim stažom, mogli ostvariti pravo odlaskau prijevremenu penziju. S obzirom na specifičnost poslova vrlo često opasnih po život, otežanih uslova rada i nemogućnosti vršenja određenih poslova nakon navršene određene starosne dobi, smatramo da je neophodno dodati član kojim bi se definisalo ovo pitanje", ocjenjuje Šuškavčević.
Smatra da je neophodno da se bezbjednosne strukture podmlađuju novim kadrovima jer je ovo pitanje veoma važno za naše službe koje u svojim redovima moraju imati sposobne i fizički spremne službenike kako bi na adekvatan način odgovorili svim zadacima i izazovima.
"Na ovakav način omogućio bi se prirodni odliv službenika, odnosno stvorila bi se mogućnost podmlađivanja kadra koji je među najstarijim u zemljama okruženja", kazao je Šuškavčević.
Šuškavčević kaže da su tražili da se pitanje beneficiranog radnog staža što prije riješi zbog ravnopravnog odnosa između policijskih službenika.
"Predlažemo da se uvrsti novi član u vidu sledećeg rješenja: Policijskom službeniku staž osiguranja (beneficirani radni staž) računa se u povećanom trajanju tako da se za svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova staža osiguranja računa od 14 do 18 mjeseci, u zavisnosti od radnog mjesta utvrđenog aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Radna mjesta kojim se staž osiguranja računa u povećanom trajanju utvrđuju se posebnim pravilnikom kojim se definiše složenost poslova na tom radnom mjestu", pojašnjava Šuškavčević.
Izvor: Dan
