Međutim, ponekad je čitanje djeci mrska aktivnost, naročito ako im knjige nisu bile čitane od najranije dobi te se u školi prvi put susreću s njima u vidu lektire. Tada je moguće da će nevoljno pristupati čitanju, ali kako djeca najlakše uče kroz igru, upravo će posezanje za njom i nečitače pretvoriti u one koji će uvijek tražiti knjigu više. Pogledajte kako da na pet načina kroz igru djecu podstaknete na čitanje.
Osnujte porodični čitateljski klub
Širom svijeta u bibliotekama i školama postoje razni književni klubovi, ali zašto ne biste vi s djetetom organizovali jedan u vlastitoj kući? Kupite ili posudite dva primjerka jednake knjige u skladu s djetetovom dobi. Jedan primjerak neka čita dijete, a drugi oba roditelja ili drugi članovi porodice. Dogovorite vrijeme u kojem morate pročitati knjigu, a potom izmjenjujte iskustva i razgovarajte o tematici knjige i pitanjima koja otvara. Vjerujte, dijete će to pamtiti.
Čitanje pretvorite u lov na blago
Umjesto da djetetu zadate da tokom određenog mjeseca pročita npr. tri knjige, zašto ne biste okrenuli izazov i zadali mu da čita na tri različita mjesta? Čitanje u vrtu tokom toplog dana, kraj prozora uz topli radijator ili u improvizovanom šatoru u dječjoj sobi ne zvuči nimalo loše. Tražeći nova zanimljiva mjesta, dijete će nesvjesno čitati sve više jer će se lov za lokacijama za njega pretvoriti u lov na “blago”.
Napravite društvenu igru na temelju knjige
Dogovorite s djetetom da ćete zajednički pročitati određeni naslov, a potom na osnovu radnje napraviti vlastitu društvenu igru. Sve što vam je potrebno je bijeli papir, bojice i malo mašte. Imajte na umu i prepreke koje su likovi morali proći u zapletu radnje, a možete dodati i izmijenjene djelove fabule, kao i nove likove, čime će dijete dodatno razvijati kreativnost. Takav način promišljanja o knjizi nikada neće zaboraviti.
Čitajte izvan okvira, čak i jelovnike
No ne morate posezati samo za beletristikom. Neka dijete čita i stripove, koji su odlični za učenje o sažimanju teksta, o skladu crteža i riječi, za prepoznavanje onomatopeja i slično. Neka čita dječje zabavnike i dječje časopise. Čak i kada se nalazite u restoranu, dajte mu da pročita jelovnik.
Odlazak u biblioteku predstavite kao mali izlet
Pokoji put uputite se s djetetom u lokalnu biblioteku, ali to mu prezentujte tako kao da idete na mali izlet. Upoznajte ga s tim šta sve ondje može naći, a jednom kada bude među policama, pustite ga da istražuje svijet zmajeva, vila, životinja, naučnika… Ako se zaista udubi u knjige, za njega će to biti prava mala pustolovina.
A da bi dijete zaista uživalo u čitanju i vjerovalo u njegovu snagu, budite mu uzor. Ako roditelj nikada pred očima djeteta ne čita knjigu, ne može se očekivati da će “natjerati” svoje dijete da voli knjigu. Djeca uče prema modelu koji im se pruža.
Zašto je čitanje važno?
Osim što obogaćuje rječnik kao nijedna druga aktivnost, čitanje snažno utiče i na razvoj mašte, a to može djetetu biti od koristi tokom čitavog života. Uz to, čitanje je radnja koja zahtijeva koncentraciju, makar se radilo o samo petnaestak minuta dnevno. To će pomoći djetetu da s vremenom pažnju usmjeri na bilo koju radnju, i u školi i van nje.
Na kraju, ali ne manje važno, čitanje razvija kritičko mišljenje. Promišljanjem o postupcima likova i toku radnje dijete će propitkivati određene situacije, a razgovorom o pročitanoj knjizi može učiti i vještinu argumentovanja svog mišljenja.
Izvor: Nezavisne novine
