U tom gradu bogate kultrne baštine, a od juče i sa titulom Evropske prijestonice kulture, posebnu vrijednost daju kulturni spomenici, a jedan od takvih je i Haži - Ismailova džamija smještana u srcu grada. Decenijama ovaj objekat nagriza zub vremena, a posljedna rekonstrukcija je rađena prije više od pola vijeka. Nije je u međuvremenu štedjelo ni loše vrijeme, ali ni u loši ljudi u lošim vremenima.
„Nažalost, u nekim teškim vremenima pretrpjela je određenu štetu, bila je minirana, ali voljom Gospodara svih svjetova ona je opstala i ostala u ovom gradu na zadovoljstvo svih vjernika i svih građana našeg grada“, priča imam Hadži Ismailove džamije Damir Hodžić i ističe lijepe odnose sa komšijama, sa puno poštovanja i razumijevanja.
„Oni džamiju doživljajvaju kao kulturno-istorijsko blago ovog grada i imaju posebne osjaćeje prema njoj“, kaže Hodžić
Da ostane kulturno blago za ponos grada pobrinula se država koja je iz kapitalnog budžeta izdvojila oko 215.000 eura za njenu sanaciju. Novac je obezbijeđen još prije tri godine , ali su se tek nedavno stekli uslovi da se krene sa radovima.
Vlaga je bila najveći problem jer se voda spuštala preko 15 metara visokog minareta, do unutrašnjosti, ali i to će biti sanirano u ovom objektu koji i dalje odiše starinom i duhom nekog davnog vremena. Ipak mnogi su elementi dotrajali i zbog bezbjednosti moraju biti zamijenjeni.
„Radovima će biti obuhvaćeno praktično sev od poda do krova. Zamjena crijepa, krovne konstrukcije, podova, plafona, unutrašnjosti same džamije, bravarije, kao i trotorai koji se nalaze oko same džamije“, navodi Hodžić.
Iako je zaštićen spomenik kulture Hodžić priznaje da su u jednom trenutku bili priomorani da zbog dotrajalosti, bez konzervatorskog projekta zamijene ulazna vrata i prozore. Struka će se zato pobrinuti da nakon rekonstrukcije sve bude kao nekad...
„Uradićemo opsežne radove koji podrazumijevaju njenu zaštitu, restauraciju i rekonstrukciju. Saniraće se kompeltan minaret, fasada, unutrašnji elementi i dio ulaznog trijema koji je nekad bio otvoren ali je zbog zaštite od kiše zatvoren. Vratićemo ga u period iz posle Drugog svjetskog rata, biće zastakljen taj dio koji se inače koristio za molitvu, a sadašnji prostor gdje se nalazi i kancelarija Islamske zajednice biće izmještena u nove prostorije u krugu džamije. Osim toga i kamena ograda će biti očišćena, biće nanovo fugovana i sve će dobiti neki novi sjaj“, kaže za TVCG konzervator – arhitekta na projektu, Goran Radović.
Tokom rekonstrukcije koja će trajati tri mjeseca u džamiji neće biti vjerskih obreda. Ovo zdanje je 1804. godine na temeljima srušene džamije obnovio bogati trgovac Hadži Isamil Lekić. Jedna je od najstarijih u Crnoj Gori, a pretpostavlja se da je prvi put podignuta još u 16. vijeku.
