''Vitovi dani'' trajaće do 10. maja nizom manifestacija u čast pjesnika, koji je obilježio epohu i koji živi u stihovima, anegdotama, novinarskim reportažama, filmovima.
Ovaj predio, kako je rekao Goranović, trajno je obilježen Vitovom pjesničkom magijom, kao dijelom naših zajedničkih sjećanja.
''I žive njegovi stihovi, čitamo ih na fasadama zgrada, slušamo u školskim dvorištima, na najneočekivanijim mjestima i od svih generacija. Šetalište pod Trebjesom nosi njegovo ime i valjda ne postoji osoba iz Nikšića, koja ne zna makar nekoliko njegovih stihova'', rekao je on naglašavajući vezu Vitomira Nikolića sa Nikšićem.
Prema njegovim riječima, Vito je urbana legenda koja se prepričava žarom, koji je proporcionalan protoku vremena od njegove smrti.
''Često se pitamo kako mu je to pošlo za rukom, šta je to bilo u Vitovom karakteru, naravno pored nezaboravne poezije koju nam je podario, što mu je omogućilo da postane heroj svih Nikšićana, njihova zajednička vrijednost, simbol grada navijačima, boemima, umjetnicima, ali i različitim slojevima stanovništva. Svojim neprolaznim stihovima učinio je da se pjesnicima mogu osjećati i oni koji ne pišu stihove'', naveo je ministar Goranović u prepunoj Sali Nikšićkog pozorišta, koja je bila mala da primi sve one koji su željeli prisustvuju otvaranju ''Vitovih dana''.
A on je, sa jednakom pasijom, a različitom notom, dodao je u svom obraćanju ministar, pisao o učiteljici, Brezoviku, ananasu i vrapcima i postao heroj mnogih na širim prostorima jer je pisao umjetnost koja pripada svima, koja je svima dostupna, razumljiva, pisao je umjetnost u svom izvornom i najiskrenijem obliku.
Ovu kulturnu manifestaciju organizuju Cehra – Alijansa za kulturu, ekologiju i ljudska prava i Fondacija ''Stanislav Ćano Koprivica''.
U okviru muzičkog programa, Bojana Marković i Slobodan Bobo Bogdanović izveli su Vitovu pjesmu ''Umjesto molitve za daleku''.
Prisutnima se pozdravnim govorom obratio i profesor Ratko Božović, koji je rekao da je Vitomir Nikolić dio identiteta Nikšića.
''Nema skoro nijednog Nikšićanina, ni mlađeg čovjeka koji ne zna njegove stihove, iako nije vrijeme pjesnika pjesništva, zato je Vito Nikolić dio identiteta Nikšića. Bio je boem kad su boemi polako prestajali da postoje'', rekao je on svoj doživljaj slavnog pjesnika, i naglasio da ne zna takav grad ni takvog pjesnika.
Danica Nikolić, pjesnikova kćerka, rekla je da joj je bilo teško da sastavi govor za ovu priliku.
Ona je izrecitovala očeve stihove: ''Čudna me ponekad želja hvata, da kupim razglednicu i napišem: 'Dobro je, pošte rade, nema rata'… I ništa više''.
Dodala je da je cilj njenog oca, koji je ostao bez porodice u ratu, bio da sačuva mir.
''To je bilo najvažnije za njega. Mir za svoju dušu, u porodici i okruženju. Danas da je živ, bio bi srećan što živimo u miru'', kazala je ona.
Osvrćući se na organizaciju manifestacije ''Dani Vitomira Vita Nikolića’'' dodala je da su Vito i Ćano Koprivica bili prijatelji, te da su nas oni, kako je rekla, večeras okupili.
Govoreći u ime Fondacije ''Stanislav Ćano Koprivica'', Nikola Koprivica rekao je da je toj Fondaciji čast što je među organizatorima ovog događaja.
''Nadamo se da će 'Vitovi dani' postati tradicija, jer je on, jedan od bisera Crne Gore, i zato nam je obaveza da ga se sjećamo'', rekao je Koprivica.
Manifestacija je počela premijernim izvođenjem dokumentarnog filma ''U trag zaboravu'', autorke Maje Janjušević.
Ovaj dugometražni film hronološki prati život Vitomira Nikolića, koji je, kako su naveli njegovi prijatelji, bio hipersenzibilni pobunjenik.
Kroz živu riječ savremenika, publika u Nikšićkom pozorištu mogla je da čuje njihova sjećanja na pjesnika i mali dio anegdota iz njegovog života, koje se stalno prepričavaju. Film je obogaćen i arhivskim snimcima iz Vitovog života, njegovim recitacijama, starim fotografijama i pismima, a prikazan je na kraju večeri, koja je sjećanjem na pjesnika, oživjela dobri duh Nikšića.
Program su vodili Dubravka Drakić i Miro Nikolić.
''Vitovi dani'' nastavljaju se danas, razgovorima na Filozofskom fakultetu na temu ''Vito i Banjo – boemsko i poetsko drugovanje'', kako bi se oživjelo sjećanje i na legendarnog profesora i boema Branka Šaranovića, koji je tragično preminuo 1961. godine.
U večernjim satima u Zahumlju predviđena je promocija zbornika ''U trag zaboravu'', koji je priredio glavni i odgovori urednik programa, publicista i novinar Maksim Vujačić.
