To se navodi u prijedlogu strategije odbrane Crne Gore koji je Vlada dostavila Skupštini, a o kojem će se parlament izjasniti na nekom od narednih zasijedanja. U dokumentu se navodi da je jedan od ključnih prioriteta odbrambene politike Crne Gore usmjeravanje napora i resursa na modernizaciju i razvoj prioritetnih vojnih sposobnosti, što, kako navode, između ostalog podrazumijeva sinhronizaciju nacionalnog sa NATO odbrambenim planiranjem.
Doprinos
Vojska ima za cilj da organizuje, opremi i obuči 50 odsto kopnenih snaga za učestvovanje i do 10 odsto kopnenih snaga za održivo angažovanje u NATO vođenim operacijama podrške miru i operacijama odgovora na krize. Maksimalni doprinos kopnenih snaga NATO snagama biće angažovanje jedne ojačane pješadijske čete u dvije rotacije od po šest mjeseci, a održivi doprinos NATO vodećim operacijama podrške miru i operacijama odgovora na krize biće angažovanje jednog pješadijskog voda, sa elementima podrške u rotacijama od šest mjeseci - piše u prijedlogu strategije.
Dodaje se da će doprinos vazduhoplovnih i mornaričkih snaga Crne Gore NATO vođenim operacijama podrške miru i operacijama odgovora na krize, biti definisan posebno za svaku situaciju, a baziraće se na snagama Vojske koje su deklarisane kroz NATO paket Ciljeva sposobnosti.
"Nivo ambicija u misiji Vojske „Doprinos međunarodnom miru i bezbjednosti“ Crna Gora će razvijati sposobnosti za istovremeno učestvovanje u minimalno jednoj operaciji vođenoj od NATO, jednoj od EU i jednoj od UN. Učešće u većem broju misija, u odnosu na minimalni nivo ambicija, je moguće i zavisiće od političke odluke i dogovora sa saveznicima i partnerima", ističe se u Vladinom dokumentu.
Prema podacima iz izvještaja o stanju u Vojsci za 2018. godinu, u međunarodnim misijama prošle godine učestvovalo je 97 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), što je državu koštalo 1,4 miliona eura.
Izvor: Pobjeda
