Porodica Dačevića od davnina se bavila stočarstvom i to uzgojem ovaca. Porodično naslijeđe odlučio je da prekine Mileta koji se 2010 godine preorjentisao na uzgajanje krava. Sa malo ušteđevine, uz podršku kuma i sa kreditom uspio je, kaže, da kupi pet junica iz Austrije, par iz Podgorice i tako osnuje farmu krava. Mileta ističe da je prvo želio da mlijeko , kako i većina farmera, poradje lokalnoj mljekari, ali dogovor nije uspio postići i sa porodicom odlučuje da pokrene proizvodnju sira.
“ Odlučio sam, da uz podršku familije, pokrenem svoju proizvodnju. Početak kao i savaki bio je težak. Uslijedio je period učenja, usavršavanja koji i danas traje”, kaže Dačević.
Sir proizvode ručno
Kako je započeo proizvodnju sira, prije šest godina, tako je i danas obavlja. Ručni rad, bez pomoći mašina, ali i bez pomoći stručnjaka dao je rezulate koji su Dačeviće ohrabrili da nastave.
“ U tu našu skromnu sirevnu još niko stručan nije ušao da bi mi davao neki recept, ili savjete. Sve što danas proizvodimo ja i žena Milica smo sami osmislili. Nemamo čak ni mašine, osima vakumirke. Sve se radi ručno na stare načine. To su uglavnom masni i polumasni sirevi sa raznim dodacima, kao i mladi sir i mladi kajmak. Skora svaki sir ima dodatke kao što su ljekovito bilje, paprika, orasi, susam, masline”, naglasio je Dačević.
Plasman i prodaja dobri
Prodajom i plasmanom Dačevići su zadaovoljni. Sirevi su traženi, ali prodaja zavisi od vremena, uspješnosti ljetnje i zimske sezone i količine mlijeka. Mileta kaže da se količinski najviše traži mladi sir, zbog cijene, a da od ostalih najbolje prolaze dimljeni i polumasni.
“ Sireve najviše prodajem u Nikšiću, Podgorici, Herceg Novom i Kotoru gdje imam dva otkupljivača. Sa plasmanom sam zadovoljan. Ima momenata kada je veća potražnja nego proizvodnja, a ima momenata kada je otežano. Sve u svemu solidna je prodaja”, napominje Dačević.
No, iako je prodaja dobra, zarada, priznaje, ne prati uloženi trud.
“ Dobit nije onolika koliko se radi. U posao je uključena čitava porodica i kada bi sabirali koliko sati radimo trebalo bi da imamo najmanje pet skromnih plata, a ovako imamo jednu od koje se može živjeti”, ističe Dačević.
Kako bi se zarada povećala potrebna su dodatna ulaganja, širenje tržišta i unapređenje porizvodnje. Mileta se nada da će vremenom uspjeti da nabavi bar dio mašina koje bi olakšale rad i smanjile vrijeme proizvodnje.
