Kako je Pobjedi kazala predsjednica Sindikata radnika trgovine Sonja Knežević pri Savezu sindikata, skoro je došlo do rješenja time da je Unija poslodavaca prihvatila njihove zahtjeve, ali se nije složio Odbor udruženja trgovine pri Privrednoj komori.
“Unija poslodavaca je u suštini prihvatila naše uslove, ali iz Odbora Privredne komore su tražili da par dana sa članstvom razmotre zahtjeve i na kraju odbili, čemu se i UPCG priklonila”, kazala je Knežević.
Ona tvrdi da su poslodavcima najviše smetale duple dnevnice nedjeljom i rad u samo jednoj smjeni.
“Zahtijevali smo i da mjesec unaprijed daju spisak radnika koji će raditi nedjeljom i da prijave inspekciji da ti radnici imaju slobodan sljedeći vikend”, kazala je Knežević i poručila zaposlenima u trgovini da je sada važno da se svi udruže u sindikalne organizacije kako bi zaštitili svoja prava.
I iz Unije slobodnih sindikata potvrdili su njene navode. Kako je kazala zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihailović, od oktobra 2019. njihova asocijacija je izložena konstantnom pritisku kako poslodavaca tako i vlade da se postigne kompromis u vezi sa neradnom nedjeljom.
“Kao odgovorna organizacija, uvažavajući turističku sezonu, posebno status mirko i malih preduzetnika u trgovini koji su uglavnom porodični biznisi, sjeli smo ove, kao i prošle godine za sto sa predstavnicima vlade i poslodavačkih udruženja, ali kompromis nije postignut”, kazala je Mihailović za Pobjedu.
Zapravo, kako je navela, nijesu uvaženi zahtjevi sindikata da radna nedjelja u trgovinama traje svega pet mjeseci, tj. tri mjeseca u toku ljetnje i dva u toku zimske sezone i isplati zaposlen dupla dnevnica.
“Zaposleni u trgovini bi tako, osim uvećanja dnevnice, dobili najmanje dva vikend dana odmora, odnosno ukupno četiri ili pet slobodnih dana u toku mjeseca. Sa SSCG smo takođe tražili da se potpiše paralelno opšti kolektivni ugovor koji je od izuzetnog značaja za sve zaposlene, a posebno u trgovini budući da oni nemaju granski kolektivni ugovor”, istakla je Mihailović.
Takođe je, kako ističe, traženo da se povuče iz procedure inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.
“Zahtjevali smo da se pojača inspekcijski nadzor za vrijeme jetnje i zimske turističke sezone posebno u trgovini. Međutim, za poslodavačka udruženja ovakvi zahtjevi nijesu bili prihvatljivi posebno oni koji su se odnosili na povećanje zarada 100 odsto ne samo za zaposlene u trgovini koji bi radili nedjeljom, nego i za sve zaposlene u drugim djelatnostima čiji rad ne zahtijeva neprekidan proces rada”, navela je Mihailović dodajući da bi se to odnosilo i na sve poslodavce koji ,,tjeraju“ svoje zaposlene da rade nedjeljom, a to nijesu obavezni.
“Ostaje izazov da se iznađu modeli kako da dođe do potpisivanja opšteg kolektivnog ugovora, koji je od opšte važnosti prije svega za primjenu Zakona o radu, ali i za sve zaposlene gdje ne postoje granski i pojedinačni ugovori kod poslodavaca”, poručila je Mihailović.
Jedan od razloga kojim su se posebno vodili sindikati prilikom stupanja u pregovore sa poslodavcima i vladom je činjenica da im kao omča nad vratom visi prijetnja da Ustavni sud u svakom trenutku može donijeti odluku kojom će proglasiti nezakonitim i neustavnim član 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini.
“To bi značilo ukidanje neradne nedjelje, a zaposleni bi ostali i bez uvećanja nadnice za taj dan, što je moglo biti propisano kao obaveza Opštim kolektivnim ugovorom, da je bio postignut kompromis”, zaključuje Mihailović.
Knežević: Trgovci smatraju da su prodavci ionako previše plaćeni
Knežević ističe da se poslodavci brane time da radnici imaju u toku sedmice slobodan dan i da su dobro plaćeni.
“Dobro znamo kako su imali i kako su im davali i kako su koristili i slobodan dan i godišnje odmore i vjerske i državne praznike i prekovremene… Ništa im se nije plaćalo, ali oni tvrde da su im to veliki troškovi i smatraju da su radnici u trgovini i previše plaćeni. To nije tačno jer su radnici u trgovini uvijek najmanje plaćeni i ispada da su najgora, a ne najjača i najbrojnija radna snaga”, poručila je Knežević.
Izvor: Pobjeda
