I dok se praznična euforija stišava, poskupljenja ne jenjavaju. I ovaj januar počeli smo s novogodišnjim zeljama, ali i višim cijenama osnovnih životnih namirnica, prenosi portal RTCG.
Litar ulja, uoči praznika, na akciji mogli ste kupiti za euro i po. Danas ga na rafovima ne može naći ispod dva eura. Osim ulja u prodavnicama su od pet do 15 centi skuplji i brašno, hljeb i so. Razlog je što od 1. januara ne važi nulta stopa PDV-a na ove proizvode, pa će se ubuduće oporezivati sedam odsto. Od početka godine poskupjelo je i gorivo od tri do 10 centi, a uvećane su i akcize na cigarete pa su pojedine vrste skuplje za 10 centi po paklici.
Nova poskupljenja nijesu iznenadila građane jer su kažu postala skoro svakodnevna ali i gotovo neizdržljiva:
“Ovo postaje lagano neizdržljivo za nas koji živimo od svoga rada i imamao neka normalna primanja.”, “Penziju su nam, eto, nešto malo povećali, pa nešto malo bolje mogu. Ne može da se prehrani tročlana porodica. To je užas.”, “Ima ljudi koji ne mogu platežno po ovim cijenama nekih mjesec dana da prežive.”, “Malo trpimo, ali tako je to promijeniti ne možemo i tako.”, komentari su građana.
Na promjenu stope PDV-a na osnovne namirnice Vlada se odlučila, nakon što je ocijenjeno da ukidanje poreza od maja prošle godine nije značajnije uticalo na pad cijena tih proizvoda.
Preciznu analizu Ministarstvo finasija trebalo bi da uradi do proljećnog zasijedanja Skupštine, kada će odlučiti hoće li ponovo ukinuti PDV na ove proizvode.
Da li bi to bio ispravan potez, ekonomski analitičar Predrag Drecun nije siguran jer se ukidanjem PDV-a smanjuju budžetski prihodi, a građani kao do sada ne bi značajnije osjetili efekte tih mjera. Zato smatra da rješenje treba tražiti na drugoj strani.
“Naši trgovci vole da koriste ovakve situacije i da nema opravdanja da rastu cijene namirnica kod nas više nego na tržištima sa kojih se uvozi ta roba. Tu se radi o spekulantskim namjerama i tu država mora više da pokaže zube”, smatra Drecun.
Paralelno sa tim, donosioci odluka bi, kaže Drecun, trebalo da se okrenu novom modelu razvoja ekonomije.
“Sa više razvojnih projekata u budžetu za poljoprivredu sa manje socijalnih davanja s kojima ne pravite ekonomsku korist već samo kupujete političke glasove”, dodao je Drecun.
Do tada bi možda i donosioce odluka, ali i sve nas trebalo da zamisli komentar ovog Podgoričanina:
“Zašto ne bi mogli da sijemo suncokret, pa da u Baru gdje smo nekad imali uljaru proizvodimo ulje. Zašto stoje njive ne uzorane, zašto ne proizvodimo pšenicu i pravimo brašno, a imamo mlinove.
Dok se to ne desi cijene u prodavnicama diktiraće tržište jer uvozimo i ono što bi mogli da proizvodimo.”
