U planu je rekultivacija terena na brdu Budoš, a konzorcijum iz Holandije zainteresovan je za eksploatisanje metana koji bi se koristio za proizvodnju električne energije.
Koordinator ispred grupacije investitora iz Holandije, Bratislav Živadinović, nakon obilska terena kazao je da je riječ o tehnologiji koja je u skladu sa najvišim ekološkim standardima i koja ima najveću primjenu u Evropi i svijetu.
„Deponija je duboka i moraće da se uradi dosta radova da bi se to dovelo u stanje da se prekrije vrlo specifičnim nepropusnim materijalom i nakon toga neće imati apsolutno nikakav uticaj na životnu sredinu“, kazao je Živadinović.
Pojasnio je da bi za rekultivaciju terena bilo potrebno 30 dana.
Kako je kazao, širom Holandije, Belgije i Njemačke deponije ovakvog tipa kad se zatvore, izvrši se rekultivacija tog površinskog sloja.
„Onda je na lokalnoj samoupravi šta će tu da bude, da li će da bude igralište za djecu, park ili sve u zavisnosti od toga gdje se deponija fizički i geografski nalazi“, kazao je Živadinović.
Prema njegovim riječima, na deponiji će postaviti opremu za ekstrakciju gasa, a izvlačenje metana trajaće, kako pretpostavlja, 15 godina.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević obećava da će učiniti sve kako bi se ubrzao proces oko sređivanja potrebne papirologije za početak radova.
„Mislim da treba iskoristiti svaku zakonsku mogućnost da se ovaj proces ubrza maksimalno. Lično ću insistirati i kod ministarstava nadležnih i kod same Vlade, ukoliko u narednom periodu bude radila funkcionalno, da se proglasi tu javni interes i da što prije krenemo u sanaciju ove deponije“, kazao je Kovačević.
Đorđije Manojlović, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kazao je da posjeta predstavnika holandske firme predstavlja dobar početak u cilju rješavanja problema.
Na elegalnoj deponiji Mislov do, koja je šest kilometara udaljena od centra grada, otpad se taloži od 2003. godine. Deponija je počela da se formira u prirodnom udubljenju, da bi se godinama formiralo vještačko brdo otpada. Ni u danima kada je otvorena i postala privremena, prema riječima ekologa, nije zadovoljavala standarde. Na godišnjem nivou, u Mislovom dolu se deponuje oko 20 hiljada tona različite vrste otpada.
Da nije „samo“ riječ o divljoj deponiji komunalnog otpada, ekolozi su godinama upozoravali, što je probudilo posebno pažnju javnosti kada su počeli, manjim ili većim intizitetom, da se javljaju požari, kao posljedica oslobađanja deponijskih gasova.
