Onogošt logo
DANICA HOMES
Zdravlje

Prenatalna dijagnostika: Rano otkrivanje Daunovog sindroma

21:24 · 09.12.2020.Marija Vujovic
Onogošt

Vjerovatno znate da je Daunov sindrom jedan od najčešćih hromozomskih poremećaja i da je sindromom pogođena svaka 700. živorođena beba u opšoj populaciji. 

Niti jedan zaštićeni roditelj, niti majke ne mogu psihološkim ili medicinskim sredstvima smanjiti šanse za dijete sa Daunovim sindromom, pa stoga - ako se iz nekog razloga bojite da ćete takvo dijete roditi - trebali biste biti svjesni mogućnosti koje nudi prenatalna dijagnostika.

Daunov sindrom

Daunov sindrom je homozomni poremećaj iz grupe trisomija, a ovaj pojam podrazumijeva numeričko odstupanje hromozoma, pri čemu se dva seta od 23 hromozoma spajaju sa jednim viškom. Drugi naziv ovog sindroma je trizomija 21, jer se umjesto 21. hromozoma pojavljuju 3 pojedinačna hromozoma. Neke druge trizomije su relativno česte, poput trisomije 18 ili Edvardsovog sindroma i trizomije 18 ili Patauovog sindroma, ali Daunov sindrom, kao najčešći, najviše plaši buduće roditelje, posebno kada je majka starija od 40 godina.

Međutim, iako je utvrđeno da je rizik od rađanja djeteta sa Daunovim sindromom veći kod trudnica koje su u petoj deceniji života, treba znati da se 80% djece s ovim sindromom rađa u populaciji žena mlađih od 35 godina. Zapravo, ne postoji buduća majka koja unaprijed može biti sigurna da njeno dijete neće imati Daunov sindrom - jer je ovaj hromozomski poremećaj u većini slučajeva nepredvidljiv na osnovu zdravlja roditelja i predaka. Samo mali procenat, kada jedan roditelj ima identifikovanu translokaciju hromozoma 21 (takozvana Robertsonova translokacija), Daunov sindrom je nasljedni poremećaj. Još nije poznato zašto se javlja kod onih koji nisu nosioci ove translokacije, ali sigurno znamo da stres tokom trudnoće nije uzrok ovog poremećaja.

Zdravstveni problemi kod djece sa Daunovim sindromom

Djeca sa Daunovim sindromom, osim što zahtijevaju posebnu njegu i njegu u skladu sa određenim psihofizičkim karakteristikama, često imaju i ozbiljne zdravstvene probleme, što je zapravo glavni razlog straha kod budućih roditelja. Niko ne želi da njegovo dijete cijeli život pati i bori se s mnogim preprekama, a poznato je da se čak 40% djece sa Daunovim sindromom rađa sa srčanim manama koje najčešće dovode do prerane smrti (iako se posljednjih godina stopa smrtnosti znatno smanjila zahvaljujući sve uspješnijim hirurškim intervencijama). Takođe, ova djeca u izuzetno velikom postotku imaju problema sa sluhom, vidom, funkcijama štitnjače, sklonija su leukemiji u ranom djetinjstvu od ostale djece, a u kasnijoj dobi im prijeti Alchajmerova bolest. Uz to, vrlo mali broj ljudi sa Daunovim sindromom uspijeva steći samostalnost i odgovornost koju društvo očekuje od zrelih i odraslih ljudi.

Rano otkrivanje Daunovog sindroma

Zbog svega toga budući roditelji često razmišljaju o najefikasnijoj metodi za pravovremeno otkrivanje ovog poremećaja. Prije ili kasnije dođu na prenatalne testove poput ultrazvuka i analiza krvi - jer je uz pomoć ovih neinvazivnih metoda moguće utvrditi da li je potrebno uraditi dodatne analize. Karakteristično je za neinvazivne metode prenatalne dijagnoze da one manje ili više ukazuju na povećan rizik od određenih poremećaja, ali ne isključuju potrebu za upotrebom drugih metoda.

Ultrazvučni pregled u prvom tromjesečju trudnoće (između 10. i 14. nedelje) vrlo je važan za dijagnostikovanje hromozomskih bolesti poput Daunovog sindroma, jer može registrovati markere ovog poremećaja: nuhalni nabor i prisustvo nosne kosti. Nuhalni nabor je nakupljanje tečnosti u potkožnom tkivu potiljka, a ako ultrazvučni pregled pokaže da je nuhalni nabor veći od 3 mm, trudnice se podvrgavaju kombinovanim, dvostrukim i trostrukim testovima za dalji pregled. Ako postoji jaka sumnja u postojanje hromozomskih abnormalnosti, pribjegnite invazivnim metodama, koje su s jedne strane neprijatne, a s druge strane rizične za zdravlje majke i zdravlje bebe.

Treba naglasiti da neinvazivne metode poput ultrazvuka i kombinovanih testova, kao i amniocenteza i kordocenteza kao najpoznatije invazivne metode, imaju svoja ograničenja. Zato se danas u cijelom svijetu budućim majkama preporučuju najmoderniji instrumenti prenatalne dijagnostike - neinvazivni prenatalni test (NIPT), koji na jednostavan, brz, bezbolan i potpuno siguran način može lako otkriti brojne hromozomske poremećaje. Kada govorimo o Daunovom sindromu, treba reći da se uz pomoć neinvazivnih prenatalnih testova posljednje generacije ovaj poremećaj uspješno otkriva u vrlo ranoj fazi trudnoće, i to sa izuzetno visokim stepenom pouzdanosti.

Srbijanka Stanković

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Vakcinacija protiv sezonskog gripa počinje u ponedjeljak
Zdravlje

Vakcinacija protiv sezonskog gripa počinje u ponedjeljak

Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2026/2027. počeće u ponedjeljak, u domovima zdravlja širom Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

22.10.2026.Saznaj više
KCCG apeluje: Ne uzimajte lijekove na svoju ruku niti neregistrovane preparate
Zdravlje

KCCG apeluje: Ne uzimajte lijekove na svoju ruku niti neregistrovane preparate

Klinički centar Crne Gore (KCCG) apelovao je na građane da lijekove i druge preparate ne koriste bez savjeta ljekara, nakon što je u Klinici za kardiologiju hospitalizovan pacijent čije je zdravstveno stanje moglo biti pogoršano upotrebom neregistrovanog preparata za mršavljenje nabavljenog putem interneta.

06.10.2026.Saznaj više
Nedostatak medicinskog kadra jedan od najvećih izazova Doma zdravlja
Zdravlje

Nedostatak medicinskog kadra jedan od najvećih izazova Doma zdravlja

Sa 22 izabrana doktora za odrasle, od kojih je pet trenutno na specijalizaciji, nikšićki Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu za oko 40 hiljada registrovanih pacijenata, ne računajući stanovnike Šavnika i Plužina. Takav odnos broja ljekara i pacijenata znači da jedan doktor brine o približno dvije hiljade građana.

04.10.2026.Saznaj više
IJZ povodom početka Ružičastog oktobra: Crna Gora na prvom mjestu u Evropi po stopi smrtnosti od raka dojke
Zdravlje

IJZ povodom početka Ružičastog oktobra: Crna Gora na prvom mjestu u Evropi po stopi smrtnosti od raka dojke

Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2024. godinu, u Crnoj Gori zabilježeno je 493 nova slučaja raka dojke, što čini 14,8 odsto svih novih slučajeva malignih bolesti u ukupnoj populaciji, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

01.10.2026.Saznaj više
Ustavni sud o vakcinaciji djece kao uslovu za boravak u vrtićima
Zdravlje

Ustavni sud o vakcinaciji djece kao uslovu za boravak u vrtićima

Ustavni sud Crne Gore trebalo bi da odluči danas da li su ustavne odredbe zakona prema kojima djeca mogu boraviti u vrtićima samo ako su primila obavezne vakcine. Prethodno je održana javna rasprava o ovom pitanju, a predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da su saslušani stručnjaci kako bi sudije imale na raspolaganju različite argumente prije donošenja odluke.

24.09.2026.Saznaj više
Call centar za roditelje: Podrška za djecu koja su propustila vakcinaciju
Zdravlje

Call centar za roditelje: Podrška za djecu koja su propustila vakcinaciju

Ministarstvo zdravlja uz podršku Instituta za javno zdravlje Crne Gore i domovima zdravlja, realizovalo je Call centar za podršku programu imunizacije, kao novi mehanizam kojim će zdravstveni sistem dodatno jačati proaktivan i organizovan pristup roditeljima i svakom djetetu koje je propustilo vakcinaciju.

17.09.2026.Saznaj više