Ipak, većina je saglasna u jednom, reforme su neophodne, pišu Dnevne novine i Pobjeda.
Ministar prosvjete Damir Šehović odbacio je tvrdnje da je reforma obrazovanja kozmetička. Saopštio je predstavnicima privatnih fakulteta da se ponuđenim rješenjima na bilo koji način ne smanjuju prava tih ustanova.
“Nijedno im pravo nije uskraćeno. Cijenimo da samo studente koji upisuju državni fakultet treba da finansira država i tu nema dileme”, izričit je bio Šehović.
On je pojasnio da je sporni novi model studiranja 3+2+3 još ranije definisan Strategijom o visokom obrazovanju. Iako, kako je kazao, to možda nije idealno rješenje pribjegli su takvom modelu zato što žele da stvore sistem visokog obrazovanja ko ji će biti kompatibilan sa evropskim. Taj model, pojasnio je, nameću svima, jer žele da ga unificiraju kako bi diploma vrijedila isto kredita i sa privatnog i sa državnog.
“Zato smo dali prelazni period privatnim da se prilagode novom modelu. U evropskom prostoru visokog obrazovanja preovladava ovaj model. Vidjećemo kako će se pokazati… Izmjene zakona su poslate na mišljenje Evropskoj komisiji i Savjetu Evrope. Očekujemo brzo povratnu informaciju i ubijeđen sam da će pohvaliti zakon”, rekao je Šehović.
Akademik Momir Đurović nije zadovoljan predloženim zakonskim rješenjima, jer smatra da bi osnov svake reforme trebalo da bude odgovor na to šta je rezultiralo da je trenutno 12.000 diplomiranih visokoškolaca bez posla.
On smatra da treba razmisliti o uvođenju drugačijeg principa finansiranja, jer, kako je kazao, svaki građanin treba da ima istu finansijsku podršku bez obzira gdje studirao.
I profesor na Univerzitetu Mediteran Srđa Božović ukazao je na važnost usvajanja modela finansiranja ,,po studentu” kako bi se nezavisnost i ravnopravnost uspostavila na kvalitetan način. On je predložio rješenje prema kojem bi država finansirala samo određene kategorije studenata.
“Predložili smo da Vlada obezbjeđuje novac za finansiranje studenata na privatnim ustanovama koji su nosioci diplome Luča, pobjednici na državnim i međunarodnim takmičenjima ili su osobe sa invaliditetom. Nije takvih studenata previše. Neće biti veliko opterećenje za budžet”, rekao je on, dodajući da kasnije ovaj model može da se proširi na sve studente.
I dok je bilo primjedbi da se reformom diskriminišu privatni fakulteti, ali i da će prvobitna najava Ministarstva prosvjete da se izjednače specijalizanti i magistri stići i do Ustavnog suda, iz prosvjetnog resora su poručili da su spremni da čuju, eventualno i uvaže primjedbe.
“Neko će sigurno zbog ovoga na Ustavni sud”, poručio je dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
Zakon usvojiti zbog upisa
Ministar je poručio da je jasno da stvaranje pretpostavki za praktičnu nastavu za sve fakultete neće biti lako, ali jeste izvodljivo, kao i da će se dio praktične nastave sprovoditi i na samim ustanovama tamo gdje to bude moguće, ili da će se ugovori o praktičnom osposobljavanju fakultetskih jedinica sklapati sa eksternim javnim i privatnim subjektima.
Kako je dodao, zakon mora biti usvojen polovinom mjeseca zbog upisa studenata, ali je istakao da to ne znači da su predložena rješenja donijeta na brzinu. Još jednom je ponovio da su osnovni ciljevi i aspekti ovog zakona dostupnost, poboljšanje kvaliteta visokog obrazovanja i mobilnost za sve studente, te finansijska održivost i odgovornost i usklađenost sa tržištem rada.
On smatra da je uvođenje besplatnih osnovnih i master studija najbolja investicija za bolju budućnost.
“Prijemni ispit na master studijama pomoći će da omogućimo svima studiranje na osnovu znanja, a ne na osnovu društvenog statusa”, rekao je Šehović.
Jedna od novina koja će biti obuhvaćena ovim zakonom je uvođenje Agencije za kvalitet visokog obrazovanja koja će, kako je Šehović istakao, biti sastavljena od tima profesionalaca.
On je kazao da će model 3+2+3 obezbijediti bolju mobilnost studenata, a da će finansiranje biti zasnovano na ugovornom modelu.
“Ugovorni model finansiranja će značiti prava i obaveze za državu i Univerzitet Crne Gore. To će značiti mogućnost da UCG povlači finansije ako ispuni obaveze prema državi”, objasnio je Šehović.
On napominje da je nacrtom predviđeno da će praktična nastava biti obavezna u obimu od 25 odsto na svim fakultetima, čime se stavlja akcenat na ishode učenja.
“Svako rješenje je dobro koliko je dobra njihova primjena”, poručio je Šehović.
Đurović: Bolonjska deklaracija prerasla u političku
Akademika i nekadašnjeg predsjednika CANU-a Momira Đurovića zanimalo je zbog čega su se radile izmjene zakona, skrenuvši pažnju na činjenicu da 12.000 mladih u Crnoj Gori nema posao.
“Od kada pamtim samo se uvode reforme, a sve je gore. Da li obrazovanje postoji samo zbog obrazovanja ili zbog života”, pitao je Đurović.
On smatra da je Bolonjska deklaracija prerasla u političku, te da je jačanje mobilnosti radi zaposlenja naših studenata u inostranstvu neprihvatljivo.
Đurović je takođe skrenuo pažnju na problem uvođenja obavezne prakse za sve studente kao i na pitanje angažovanja eksperata iz domaćih industrija.
“Naša industrija ne postoji. Nije sporno dovesti ponekog eksperta, ali ne može da se stvara nivo znanja na osnovu industrije”, napomenuo je Đurović i istakao da je potrebno izmijeniti princip finansiranja visokog obrazovanja.
“Što se finansiranja tiče, dovodi se u pitanje odnos privatnog i državnog. Poznato je da su u Americi najbolji privatni fakulteti. Pitanje je da li nosi sva finansijska prava državna institucija ili čovjek? Svaki građanin treba da ima jednake uslove za finansiranje”, istakao je Đurović i dodao da je o Agenciji za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja potrebno usvojiti poseban zakon.
Bez kvota za lica sa invaliditetom
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran Srđa Božović predložio je da se kvota za besplatno studiranje ukine za lica sa invaliditetom, lučonoše i učenike sa izvanrednim uspjesima na međunarodnim takmičenjima.
Šehović je ovo rješenje pohvalio i istakao da će Ministarstvo razmotriti isključivanje studenata sa posebnim potrebama sa kvota.
Izvor: CdM
