Kako saznaju Dnevne novine, do sada je pod napon pušteno ukupno 12 vjetrogeneratora, odnosno po dva generatora u jednom danu.
Ovakvom dinamikom svaki generator će biti istestiran do kraja sljedeće sedmice, kada je planirano puštanje u probni rad kompletnog vjetroparka.
Probni period
Očekivani period probnog rada je, prema saznanjima Dnevnih novina, maksimalno četiri mjeseca. Pojedinačnom puštanju u rad vjetrogeneratora prethodilo je stavljanje pod napon dvije trafostanice i dva dalekovoda, i to TS Brezna i TS Krnovo, odnosno DV 110 kV Kličevo-Brezna i DV 2×110 kV Brezna-Krnovo.
Puštanjem u rad 26 vjetrolektrana, koliko ih je postavljeno na Krnovu, Crna Gora će postati prva država u regionu u kojoj je na jednom mjestu postavljeno više od 20 vjetrogeneratora.
Nacionalni cilj
Gradnja vjetroelektrana na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju prošle godine, a imaće instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati.
Vjetroelektrane su postavljene na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Njihovim puštanjem u rad doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.
Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Zastupnik za izgradnju je bila novoosnovana firma Krnovo Green Energy, a finansijeri su, uz EBRD, i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska Investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje, Proparco.
Novi projekat
Kako je ranije saopšteno iz Akuo energy-ja, ta kompanija je zainteresovana i za projekat “Krnovo 2”, koji bi podrazumijevao postavljanje novih vjetroelektrana na istoimenom brdu kod Nikšića.
“Vidjećemo šta će biti s tim, da ne prejudiciramo. Za sada je najvažnije da smo mi ovaj prvi projekat uspješno završili. Nakon puštanja u rad vjetroelektrane će moći da napajaju 50.000 domaćinstava. Međutim, za razliku od solarnih panela koji pune baterije, kod vjetroelektrana tek kada vjetar počne da duva direktno se u mrežu ubacuje energija”, kazali su nedavno u kompaniji Akuo energy.
Vjetroelektrane – turistička atrakcija
Projekat na Krnovu postao je i turistički aktuelan. S obzirom da su ovo prve vjetroelektrane u Crnoj Gori često se dešava da građani samoinicijativno obilaze vjetropark na Krnovu, a tokom prošle godine je čak jedan bračni par izgovorio sudbonosno DA na tom mjestu. Prema svim svjetskim analizama vjetroelektrane namaju nijedan štetni uticaj na turizam neke države, već je u nekim mjestima zabilježen porast broja turista koji obilaze lokalitete na kojima su postavljene.
Izgradnja vjetroelektrana na Krnovu prva je investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine. Ugovorom, državno zemljište na brdu Krnovo dato je u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata.
Država se ugovorom obavezala da će otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po megavatsatu. Planirana srednja vrijednost godišnje proizvodnje vjetroelektrane Krnovo je od 200 do 230 gigavat sati, pa bi godišnja subvencija vlasnicima vjetroelektrana bila oko 12 miliona eura.
Izvor: CdM
