Još jedan od naših paradoksa. Veliki broj praznih stanova, veliki broj podstanara, cijene kvadratnog metra na evropskom nivou, a istovremeno Crna Gora je jedno veliko gradilište novih stambenih kvartova, posebno u Podgorici, Budvi i Kolašinu.
Pažnju privlači podatak da u Crnoj Gori više od 178.000 stanova nije u svakodnevnoj upotrebi, od čega je 71.200 trajno napušteno ili prazno. Zbog čega je građevinskim firmama tako isplativo da posluju u Crnoj Gori?
Ekonomski analitičar Predrag Zečević kaže da postoji potražnja i to ponajviše od strane kupaca iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Njemačke. On tvrdi i da graditelji vještački održavaju visoke cijene.
"Po prvi put imamo smanjivanje broja izdatih građevinskih dozvola. Ove godine je za prvi kvartal izdato građevinskih dozvola tek nešto više nego što je izdato one godine kada je vladala korona", rekao je Zečević.
Arhitekta Borislav Vukićević smatra da sve funkcioniše kao sistem spojenih sudova. Ako skoče cijene stanova u regionu, to se dešava i u Crnoj Gori. Tu su još neki faktori, cijena građevinskog materijala koja je skočila posle Covid-a.
"Ljudi koji grade stanove, vrlo su rijetko u fokusu javnosti. Ne znam da je neko od njih izašao, da nam je govorio o tome kako funkcionišu u stvari u toj oblasti", kaže Vukićević.
Prema Monstatu, prosječna cijena kvadratnog metra stanova u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine iznosila je 2.158 eura, u Podgorici 2.066 eura. Poznato je, međutim, da se na atraktivnim lokacijama cijene u glavnom gradu kreću oko 3.000 eura.
Cijena stambenog prostora u Crnoj Gori je daleko nadmašila cijene u Italiji, Španiji i Portugalu, što je na duži rok neodrživo, kaže Predrag Zečević.
"Smatram da je cijena nekretnina u Crnoj Gori naduvani balon i da je pitanje vremena kada će početi da pada. Jednostavno, ovdje nekretnine ne vrijede više nego što vrijede u Italiji, Španiji, Grčkoj i Portugalu. To je nemoguće", smatra Zečević.
Uprava za statistiku ne raspolaže podatkom koliko je ukupno stanova u vlasništvu stranih državljana, niti ima podatke o broju stanova koji su predmet ugovora o zakupu. Sa prosječnom platom naši građani teško rešavaju stambeno pitanje.
"Mladi bračni par, 50 kvadrata po 3.000, stanovi manje kvadrature su skuplji, znači to je nekih 150.000 eura. Mi govorimo na 20 godina o nekih 1.500 eura mjesečno. Ako uzmemo ovaj evropski standard da trećina prihoda porodice ide na otplatu kredita, znači trebalo bi da taj mladi bračni par mjesečno ima prihode od 4.500. A sad, ko ima platu u Crnoj Gori preko 2.000 eura?", istakao je arhitekta Vukićević
A da li u građevinarstvu ima slučajeva da se pere novac stečen kriminalnim djelatnostima. Ekonomski analitičar Predrag Zečević podsjeća da je Maneval precizno naveo da su na vrhu rizičnih poslova igre na sreću, nekretnine i kriptovalute.
"To je poznato već tridesetak godina tako da li se pere novac kroz građevinu, apsolutno pere", kaže Zečević.
Socijalna raslojavanja su velika. Crna Gora još nije u Evropskoj uniji, ali su cijene evropske, kaže Vukićević.
"Cijene hrane niže su u Njemačkoj nego u Crnoj Gori, postoji monopoli definitivno", ocjenjuje Vukićević.
Upravo zbog socijalnih raslojavanja od projekta poput naselja Velje Brdo mnogo se očekuje. Ima slučajeva da fizička lica posjeduju više desetina stanova. A da li bi prazne stanove trebalo oporezovati? Apsolutno, smatra ekonomski analitičar Predrag Zečević.
"Ima tu dosta načina, mora se oporezovati stan na dan, mora se oporezovati druga, treća, četvrta nekretnina u kojoj niko ne živi, mora se oporezivati poljoprivredno zemljište koje se ne oporezuje. To su bile najave prije desetak godina, ali se ništa nije pokrenulo u vezi toga", naglasio je Zečević-
Priča o novogradnji u Crnoj Gori je veoma kompleksna i definitivno zahtjeva dublje analize, zaključak je arhitekte Borislava Vukićevića.
