Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Proizvodnju čelika obara usporavanje evropske ekonomije

10:22 · 22.09.2019.Marija Vujovic
Onogošt

Pored Evrope, u posljednja dva mjeseca primjetni su i znaci ekonomskih problema u SAD-u, koji su slični finansijskoj krizi iz 2008. godine, naveli su predstavnici Tosčelika i dodali da je u posljednja dva mjeseca američka centralna banka (FED) dva…

Usporavanje evropske ekonomije, koje je počelo krajem prošle godine u automobilskom sektoru, proširilo se i na ostale industrijske proizvodne sektore u ovoj godini, naročito na proizvodnju mašinskih i mehaničkih djelova i kod srodnih dobavljača sirovina, poput sektora proizvodnje čelika za mašinsku industriju, saopštili su Pobjedi iz kompanije Tosčelik, koja gazduje nikšićkom željezarom.

Tosčelik je u prošloj godini ostvario gubitak od 4,2 miliona eura. Turska Tosjali grupa je preuzela nikšićku željezaru sredinom 2012. godine. Turski investitor kupio je imovinu nikšićke fabrike za 15,1 milion eura. Prethodno je u aprilu 2011. pokrenut stečaj u fabrici na zahtjev radnika. Iz ove kompanije pojašnjavaju da su trenutno usporavanje u evropskim zemljama, posebno u Njemačkoj, četvrtoj svjetskoj i najvećoj evropskoj ekonomiji, uzrokovali poremećaji i neizvjesnosti budućeg smjera automobilske industrije, trgovinski rat između SAD i Kine i neizvjesnost oko ishoda Bregzita.

POREMEĆAJ

Oni su podsjetili da je u posljednjoj deceniji, izvozno orijentisana Njemačka uvijek uživala pozitivan trgovinski bilans ili budžetski suficit, dok su mnogi njeni rivali u evropskim zemljama imali trgovinski deficit u istom periodu.

"Nedavni poremećaji na globalnom tržištu, posebno trgovinski rat između SAD-a i Kine, smanjili su globalnu potražnju za potrošnjom industrijskih proizvoda, što je izazvalo šok i pad njemačke ekonomije u drugom kvartalu ove godine. Na tržištu se očekuje službeni ulazak njemačke ekonomije u tehničku recesiju krajem trećeg kvartala ove godine", rekli su predstavnici Tosčelika.

Prema njihovim riječima, ekonomsko usporavanje može se primijetiti i u industrijskim proizvodnim sektorima drugih evropskih zemalja.

"Iako ekonomski pad u ostalim evropskim zemljama još uvijek nije tako izražen kao u Njemačkoj, naznake u različitim zemljama ne obećavaju svjetliju blisku budućnost", upozorili su predstavnici Tosčelika.

Oni su dodali da pored globalnih faktora koji su već uticali na njemačku ekonomiju i političke nesigurnosti, u zemljama poput Italije, i Bregzita u Velikoj Britaniji takođe podstiču slabljenje evropske ekonomije.

"Ekonomski ranjene evropske kompanije već su započele implementaciju mjera štednje, dok su mnogi novi projekti stavljeni na čekanje", istakli su predstavnici Tosčelika.

KRIZA

Oni navode da su pored Evrope, u posljednja dva mjeseca primjetni i znaci ekonomskih problema u SAD-u, koji su slični finansijskoj krizi iz 2008. godine. Oni su podsjetili da je u posljednja dva mjeseca američka centralna banka (FED) dva puta smanjila kamatnu stopu na dolar.

"Osim toga, kamatna stopa na kratkoročno zaduživanje između banaka skočila je ove sedmice preko noći na preko deset odsto u SAD-u. Da bi se izborio sa ovim iznenadnim problemom, FED je ove sedmice pustio više od 200 milijardi američkih dolara na tržište kako bi umanjio kratkoročnu groznicu zaduživanja", rekli su predstavnici Tosčelika.

Prema njihovim riječima, već problematično evropsko tržište je oštetilo poslovanje širom kontinenta i niko ne želi vidjeti dalja ekonomska usporavanja u ostatku svijeta, naročito u SADu, najvećoj ekonomiji svijeta.

"Iako se svi nadaju da će uskoro doći do oporavka na evropskim tržištima, pitanje koje svi imaju na umu je - da li je na vidiku još jedna globalna recesija", poručeno je iz Tosčelika.

Izvor: Pobjeda

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više