Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Razmotriti mogućnost uvođenja nulte stope PDV na hljeb

07:37 · 17.03.2022.onogost.me
Razmotriti mogućnost uvođenja nulte stope PDV na hljeb

Privrednici su na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije zatražili da se razmotri uvođenje nulte stope PDV-a na hljeb. Time bi, kako je istakao predstavnik industrijskih pekara Damir Papić, na sastanku u Privrednoj komori…

Iz tog Vladinog resora, na čijem čelu je Jakov Milatović, rekli su Pobjedi da će novca biti za sve bivše radnike koji ispunjavaju uslove.

U Ministarstvu procjenjuju da uslove propisane tim zakonskim rješenjem ispunjava do 1,3 hiljade radnika, iako se samo do sredine prošle sedmice prijavilo više od četiri hiljade bivših radnika, a prijave su i ove sedmice stizale poštom.

“Ministarstvo ekonomskog razvoja je radeći na Zakonu o finansijskoj podršci za bivše radnike iz rudarskog i metalskog sektora odradilo detaljnu analizu i sprovelo brojne aktivnosti i sastanke sa predstavnicima bivših radnika iz ovih sektora”, kazali su iz Ministarstva Pobjedi.

Radna grupa je, kako se navodi, bila u stalnoj komunikaciji sa bivšim radnicima koji su predstavili svoje probleme i dostavili sve spiskove i podatke kojima su raspolagali.

“U skladu sa sprovedenim aktivnostima procijenjeno je da uslove propisane zakonom ispunjava do 1,3 hiljade radnika”, kazali su iz Ministarstva.

To je Ministarstvo, predlažući sporni zakon, poslanike u parlamentu obavijestilo da je fiskalni efekat ovog propisa 12 miliona eura. Ukoliko svi prijavljeni metalci i rudari ispunjavaju uslove, fiskalni efekat biće 48 miliona eura.

Oni su dodali da taj Vladin resor nije mogao uticati na broj bivših radnika koji će se prijaviti smatrajući da ispunjava uslove propisane zakonom.

“Novca za isplatu neće faliti jer su sredstva za primjenu zakona već planirana u budžetu za ovu i narednu godinu”, tvrde iz Ministarstva, odgovarajući na pitanje da li će ovo zakonsko rješenje biti finansijski održivo ako broj bivših radnika iz ovih sektora bude mnogo veći nego što je planirano.

Iz Ministarstva navode da zakonom nije definisan broj bivših radnika koji će moći da prime ovu vrstu finansijske podrške.

“Podršku će primiti svi radnici rudarske i metalske industrije koji su se prijavili u naznačenom roku, dostavili potpunu dokumentaciju i ispunjavaju uslove propisane zakonom”, rekli su iz Ministarstva.

Predstavnici Ministarstva su podsjetili da će bivši zaposleni iz rudarskog i metalskog sektora koji ispunjavaju uslove imati pravo na pojedinačnu finansijsku podršku u neto iznosu do 12 hiljada eura. Predviđeno je da taj iznos bude isplaćen u četiri rate na polugodišnjem nivou, u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja.

“Dinamika plaćanja je utvrđena na sljedeći način: prva rata najkasnije do 31. marta, druga rata najkasnije do 30. septembra, treća najkasnije do 31. marta naredne godine i četvrta rata do 30. septembra naredne godine”, precizirali su iz Ministarstva.

Taj zakon je usvojen u Skupštini krajem prošle godine, a njime se utvrđuje ostvarivanje prava na finansijsku podršku osobama koje su bile zaposlene u preduzećima u sektoru rudarske i metalske industrije, a u čijoj je vlasničkoj strukturi bila država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim kompanijama.

Iz tog vladinog resora su prošle sedmice saopštili da se za podršku prijavilo najviše bivših radnika iz preduzeća Brskovo, Petoljetka, Kombinat aluminijuma (KAP), Metalac, Monter, rudnika Berane, Brskovo i Šuplja stijena, ali i veliki broj bivših radnika iz preduzeća drugih privrednih djelatnosti koje nijesu obuhvaćene tim aktom.

“Zbog ogromnog broja prijava koji je premašio naša očekivanja, Komisija za razmatranje prijava i ispunjenosti uslova za dodjelu finansijske podrške nastaviće intenzivan rad i uz osnažene kapacitete obradiće pristiglu dokumentaciju u najkraćem mogućem roku”, rekli su ranije iz Ministarstva.

Iz tog resora su napomenuli da su prve isplate po osnovu zakona počele i da se dinamika plaćanja realizuje po unaprijed planiranoj metodologiji.

Iz Ministarstva su rekli da je ovo prvi zakon kojim je započeta borba za ispravljanje dugogodišnje nepravde koju su trpjeli radnici Crne Gore.

Izvor: rtcg.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više