Vjernici iz svih krajeva Crne Gore, uprkos kiši, stigli su u Nikšić, gdje su u Sabornoj crkvi izložene mošti Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
Sveštenstvo je poručilo da će mošti Svetog Vasilija ostati u hramu sve dok posljednji vjernik ne dobije blagoslov i da nema potrebe da se stvaraju gužve.
Ispred Saborne crkve pročitan je proglas i iskazano nezadovoljstvo protiv Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji će se 24. decembra naći pred poslanicima Skupštine Crne Gore.
Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije kazao je da 800 godina "djelanja naše crkve vidimo kao osam vjekova napredovanja jer je naša crkva podarila velike ljude".
"Daće Bog da ćemo i mi zbog udara na hramove i vjeru i na čast i na obraz, ako neko udara na hram, udario je na sve", rekao je Joanikije.
Poručio je da se mole Gospodu da urazumi one koji namjeravaju da otimaju ono što je Božije.
"Daće Bog da ova iskušenja ovako objedinjeni i sjedinjeni oko ćivota Svetoga Vasilija prebrodimo i molimo se Gospodu da urazumi sve one koji su u srce svoje stavili zlu namjeru da otimaju ono što je Božje, ono što je crkveno i upozoravamo ih da to zlo ne čine. Da ne navlače zlo na svoje domove i na svoje porodice i na svoje potomstvo, ne dao Bog. Ali, ako neko srlja na prokletstvo, mi smo dužni da ga upozorimo da to ne čini. Neka Bog molitvama našega Oca, Svetoga Vasilija, sve nas rukovodi pravim, istinskim putem i nema čega da se bojimo", rekao je on.
Na ljude, kaže, gledamo kao na braću, "iako griješe".
"Mi smo dužni da se i za njih Bogu molimo i da Bog istine i pravde sve urazumi i spasi. Neka je srećan i blagosloven ovaj Sabor", rekao je Joanikije.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom. On je kazao da su se danas "sabrali pred ćivotom, oko njegovih moštiju ne da oskrnavimo kako to nazivaju bezboznici".
"To su oni koji su sljedbenici, koji su razorili njegov Tvrdoš, koji su ga protjerili iz njegovog Tvrdoša i pobjegao je ovdje u Nikšić. Ovi savremeni bezumnici oni hoće hramove Svetog Vasilija da otmu. Za koga? Za sebe", rekao je Amfilohije.
Naglasio je da Turci nijesu radili ono što se danas radi u Crnoj Gori:
"Jesu nagonili mnoge i mučili Svetog Vasilija, ali nijesu otimali njegove hramove. Poruka njima, za koga, kome da daju, uzimajući od Crkve Božije", rekao je on.
Mitropolit je pitao kome pripadaju "razorena, uništena i opljačkana" današnja preduzeća u Crnoj Gori.
"Imate grupu bogataša koji su sve opljačkali u Crnoj Gori, još samo treba hramove da opljačkaju. Kažu da ih je više. Nije snaga u množini, nego u Gospodu. To svjedoći sveti ćivot i sveti otac Vasilije", kazao je Amfilohije.
Vladika Joanikije pročitao je pismo Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja upućeno predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.
''Ovim pismom saopštavamo da Vaseljenska partrijaršija kao jedinu kanonsku jurisdikciju u Crnoj Gori priznaje onu pod mitropolitom Amfilohijem, sadašnja CPC ne pripada Pravoslavnoj crkvi. Gospodin Dedić je raščinjen od Vaseljenske patrijaršije. Radi jedinstva vašeg naroda nadamo se da ćete se distancirati od Mihaila Dedića'', navodi se između ostalog u pismu i dodaje:
"Ovo bi značilo da vaša država oduzima prava svojine nad crkvama sveštenoj Mitropoliji crnogorskoj kao i ostalim trima eparhijama SPC. Ovim pismom vam saopštavamo da Vaseljenska patrijaršija kao jedinu kanonsku pravoslavnu jurisdikciju priznaje onu pod nadležnošću mitropolita Amfilohija", navodi se u pismu Vartolomeja.
Prema pismu Svetog Sinoda Ruske pravoslavne crkve, on je izrazio zabrinutost zbog pogoršanja položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Kako navodi, došlo je do alarmantnog trenda povećanog pritiska vlasti na sveštenike i vjernike.
"Konstatovano je da u savremenoj Crnoj Gori postoje pokušaji nasilnog oduzimanja svetinja u korist nepostojeće CPC", navodi se u pismu i dodaje da je Sinod Ruske pravoslavne crkve podržao sveštenstvo SPC u Crnoj Gori.
Poruka podrške današnjem saboru stigla je i od sveštenstva manastira Hilandara.
Kako piše u pismu igumana sa Svete gore iz manastira Hilandar navodi se da se sa Svete gore jasno vidi da na Pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori nema nikakve krivice, osim ako joj se zamjera što je majka pravoslavnog naroda, vjerna svome predanju i što ne može da pristane da se po "strastima zemaljskim kroje Sveti dogmati, uređuju kanoni i briše dvije hiljade godina pravoslavne civilizacije".
"Da nije tragično i opasno, bilo bi za podsmijeh. Bezumlje koje se tako odvažno propovijeda jer su se izbrisale sve granice i pogubila sva mjerila opasno je po sve i svakoga“, piše u pismu.
U proglasu koji je pročitao episkop dioklijski Metodije poručeno je da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti "zakon protiv pravoslavlja".
"Povodom Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti čiji bi tačniji naziv bio Zakon protiv pravoslavlja u CG, koji vlada pokušava da nametene, da bi izvršila pljačku naše imovine, da bi ponizila našu slobodu i vjeru mi pravoslavni episkopi i vjernici, koji smo i građani CG, najodlučnije stojimo u odbrani vjere i slobode, i svojih građanskih prava. Ako hoćemo da opstanemo u svom identitetu moramo da odbranimo svoj pravoslavnu crkvu, to znači - za krst časni i slobodu zlatni. Bez časnog krsta ne bi bilo Crne Gore i Crnogoraca", navodi se u proglasu.
Kako se dodaje, istrajaće u pravednoj brobi protiv diskriminacije.
"Stalno nudimo dijalog, i nudimo zakonska rješenja. Očekujemo od isntitucija EU da ne ignorišu činjenicu da vlast CG ruši Lisabonski sporazum. To je stav i Venecijanske komisije na koji se vlast formalno poziva. Zasnivati zakon na laži, da je crkva ukinuta 1918. znači ignorisanja odluke od Svetog Sinoda kojom je obnovljena jedinstvo Pećke patrijaršije, tim ujedinjenjem sva imovina ostala je u vlasništvu SPC. Načelo slobode je bitno ugroženo ovim zakonom", dodaje se.
U hram je došao i nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović. Pored njega, tu su bili i Stevan Katić, predsjednik Herceg Novog, Dragoslav Šcekić, predsjednik Berana i Vladimir Joković, predsjednik SNP-a.
Uprava policije: Sabor protiče mirno, na skupu oko 6.000 ljudi
Narodni sabor u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske u Nikšiću protiče bez incidenata, a događaju, prema policijskim procjenama, prisustvuje oko 6.000 građana, saopšteno je iz Uprave policije tokom događaja.
"Skupu po policijskim procjenama prisustvuje oko 6.000 građana što je daleko manje od očekivanih procjena organizatora. Službenici Uprave policije sprovode planske aktivnosti na obezbjeđivanju javnog okupljanja. Ovom javnom okupljanju prisustvuju i predstvanici Savjeta za građansku kontrolu rada policije koji su pozitivno ocijenili postupanje policije", navodi se u saopštenju.
