Nada Dumnić, samohrana majka iz Nikšića već pet godina korisnik je materijalne pomoći nikšićkog Centra za socijalni rad. Kaže da se od same novčane nadoknade za socijalno davanje ne može pristojno živjeti.
"Nije samo u pitanju socijalna pomoć, tu je i Opština koja izlazi u susret, Crveni krst u saradnji sa Centrom za socijani rad, NVO Izvor života, Narodna kuhinja i kad se sve to sklopi u jednu kocku onda čovjek prosto može donekle da funkcioniše normalno. Uz samu socijalnu pomoć ne bi se moglo", kaže Nada.
Ona smatra da je broj socijalno ugroženih ljudi, na ivici egzistencije znatno veći od registrovanog u Centru za socijalni rad.
"Pa tu ima starih ljudi, bolesnih ljudi, ljudi koji su jednostavno možda malo skeptični, pa onda ne traže pomoć. Nije sramota tražiti pomoć, sramota je ukrasti. Vrata ustanova su svima otvorena, tako da mislim da ljudi mogu da se malo pokrenu", poručuje Nada.
Možda i najugroženija kategorija stanovništva, prema mišljenju Konstantine Vojinović iz nikšićke Narodne kuhinje, jesu penzioneri sa najnižim primanjima.
"Oni su i najugroženija kategorija zato što svim korisnici materijalnih obezbjeđenja imaju dodatnu podršku i pomoć, i Crvenog krsta i Centra za socijalni rad sa kojim imamo izvanrednu saradnju. Penzioneri su uvijek nekako unazad i oni imaju najmanje pomoći", kaže Vojinović.
Narodna kuhinja prosječno na dnevnom nivou podijeli oko 300 obroka. A broj osoba na ivici egzistencije u Nikšiću je i nekoliko puta veći. Ipak, koliki je tačan broj osoba u stanju socijalne potrebe u gradu pod Trebjesom, od Centra za socijalni rad nijesmo dobili odgovor.
