Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Simović: Kvalitet najmoćnije oružje poljoprivrednika

13:19 · 13.10.2017.Marija Vujovic
Onogošt

Najmoćnije oružje poljoprivrednika, u uslovima globalizacije koja donosi rastući pritisak konkurencije, je kvalitet, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović i dodao da Crna Gora ima brojne proizvode vrhunskog kvalite…

On je, na konferenciji za novinare na poljoprivrednom gazdinstvu porodice Dabović u Nudolu u Nikšiću, kazao da vinogradarski region Nudo predstavlja najbolji primjer održivog i promišljenog korišćenja komparativnih prednosti jedinstvenih potencijala kojima raspolaže Crna Gora.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, predstavio i Studiju o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore, prema kojoj je Nudo postao vinogradarski region i to najmanji u Evropi.

„Poređenja radi, svojom površinom od 409 hektara, hiljadu puta je manji od najmanjeg vinogradarskog regiona u Francuskoj. Značajno je napomenuti da upravo iz ovih najmanjih regiona dolaze i neka od najpoznatijih svjetskih vina“, kazao je Simović.

On je kazao da karakteristike Nudolskog regiona čine to područje jedinstvenim i posebnim za dobijanje oznake vinogradarskog geografskog regiona.

„Okružen visokom planinama, u dolini rijeke Zaslapnice, na manje od 20 kilometara vazdušne udaljenosti od Bokokotorskog zaliva, nudolski region predstavlja pravi dragulj i za poznavaoce vina i za sve brojnije turiste“, kazao je Simović.

Iz Ministarstva su naveli da je nosilac gazdinstva Dragan Dabović, dok na gazdinstvu aktivno rade njegova supruga Jovanka, sin Aćim i ćerka Andrijana.

Gazdinstvo generacijama u svom posjedu ima vinograd površine 1,7 hektara, sortimenta Vranac i Žilavka sa pet hiljada čokota. U zakup uzimaju još površinu sa dvije hiljade čokota Žilavke. Godišnje proizvedu blizu deset hiljada jedinica vina i oko 500 litara lozove rakije.

Simović je kazao da je zadovoljan činjenicom da su Dabovići prepoznali značaj i korist od povezivanja poljoprivrede sa turizmom, kroz pružanje usluga vinskog turizma.

„Sve veći broj turističkih grupa, naročito tokom ljetnje sezone, posjeti ovo gazdinstvo, na kojem pored vina mogu uživati u domaćim jelima spremljenim od proizvoda koji se proizvode na gazdinstvu“, rekao je Simović.

On je predstavio rezultate četiri javna poziva za dodjelu podrške investicijama za preradu na gazdinstvima, razvoj ruralnog turizma i adaptaciju planinskih katuna i investicijama u vinogradarstvu i vinarstvu.

Poljoprivredno domaćinstvo Dabović, kako je naveo Simović, koristilo je bespovratnu podršku Ministarstva za adaptaciju vinarije, nabavku repro materijala za podizanje vinograda, mehanizacije i opreme za vinarstvo, u ukupnom iznosu od 16,5 hiljada eura.

Ove godine predstavnici tog gazdinstva su konkurisali na dva javna poziva.

Prema riječima Simovića, iz godine u godinu je sve veće interesovanje crnogorskih poljoprivrednika za podršku investicijama u preradu na gazdinstvima.

„Ukupne investicije u ovoj godini po osnovu ovog javnog poziva iznosiće 750 hiljada eura, a podrška Ministarstva 375 hiljada eura. Od 90 odobrenih aplikacija najviše je iz sjevernog regiona 48 odsto, zatim središnjeg 44 odsto i iz primorskog regiona osam odsto“, rekao je Simović.

On je, predstavljajući rezultate ovogodišnjeg javnog poziva za podršku investicijama za razvoj ruralnog turizma, saopštio da se iz godine u godinu bilježi sve veći broj korisnika podrške za razvoj ruralnog turizma, što jasno ilustruje da poljoprivredni proizvođači sve više uviđaju značaj i prepoznaju korist u uvezivanju poljoprivrede i turizma.

„Ukupne investicije su oko 220 hiljada eura, a odobreno je 108 hiljada eura bespovratne podrške. Realizacijom ovog poziva biće adaptirana 23 objekta i nabavljena namjenska oprema za turizam i ugostiteljstvo. Ovim investicijama uvećaće se smještajni kapaciteti za 111 ležajeva i 338 sjedećih mjesta“, saopštio je Simović.

On je dodao da će 12 poljoprivrednih proizvođača, odnosno 50 odsto od ukupno odobrenih, prvi put započeti pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga.

Prema riječima Simovića, sve veće je interesovanje poljoprivrednika i za podršku investicijama u adaptaciju planinskih katuna.

On je saopštio da će realizacijom 43 odobrene aplikacije kroz ovogodišnji javni poziv biti investirano 113 hiljada eura, uz podršku Ministarstva od 57 hiljada eura.

„To će unaprijediti uslove za boravak na katunima, uslove za povećanje broja grla, a samim tim i uvećanje proizvodnje. Biće adaptirano 37 koliba, regulisano vodosnabdijevanje za četiri domaćinstva i rekonstruisana tri pojila za stoku“, kazao je Simović.

Sve aplikacije za podršku investicijama u vinogradarstvu i vinarstvu pristigle su iz središnjeg regiona.

Simović je, sumirajući rezultate četiri javna poziva za podršku, naveo da njihova realizacija znači ukupnu investiciju u iznosu od 1,2 miliona EUR.

„Za realizaciju ovih investicija, Ministarstvo je obezbijedilo bespovratnu podršku u iznosu 660 hiljada eura. Ukupno je podržano 188 korisnika i to 51 odsto iz sjevernog, 44 odsto iz centralnog i pet odsto iz primorskog regiona“, kazao je Simović.

Iz Ministarstva su naveli da je Studija o rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore finansirala Evropska unija u iznosu od 300 hiljada eura, a izradio je Centar za istraživanje, eksperimentisanje i obuku u poljoprivredi iz Barija.

Simović je objasnio da je realizacija projekta trajala dvije godine i da je cilj bio izrada nove rejonizacije vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore i obezbjeđivanje uslova za uspostavljanje sistema geografskog označavanja vina u skladu sa evropskim propisima.

Studija je, kako je kazao, urađena po najsavremenijoj evropskoj metodologiji.

„Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja u svijetu ima primarnu ulogu u smislu isticanja posebnosti vina različitih vinogradarskih područja. Od ovog projekta direktan interes imaju svi proizvođači, jer mogućnost isticanja geografskog označavanja u skladu sa međunarodnim standardima stvara dodatnu vrijednost i omogućava bolji plasman svim proizvodima iz ovog sektora“, rekao je Simović.

U skladu sa tom rejonizacijom, vinogradarska geografska proizvodna područja Crne Gore dijele se na četiri regiona – crnogorski basen Skadarskog jezera, crnogorsko primorje, Nudo i potencijalni region crnogorski sjever.

Izvor: CdM

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više
Sve spremno za Boostmeup sedmicu
Biznis

Sve spremno za Boostmeup sedmicu

U prostorijama Tehnopolisa od 2. do 10. novembra biće održan BoostMeUp Week.

29.10.2026.Saznaj više