Jedna od posljedica svega toga je problem dječje gojaznosti koji postaje sve ozbiljniji. Posljednji podaci pokazuju da smo po gojaznosti djece među deset prvih zemalja u Evropi. Ekonomska situacija i rast cijena hrane svakako će i ubuduće imati uticaja na način ishrane i gojaznost, pa će jedan od većih izazova za roditelje biti da promijene navike u ishrani djece uprkos skupoći.
Svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica u Crnoj Gori su gojazni, pokazuju podaci predstavljeni u najnovijem “Izvještaju o dječijoj gojaznosti u evropskom regionu” koji je objavio Institut za javno zdravlje Crne Gore.
Prema tom izvještaju, skoro petina djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu (18,1 odsto), a malo ispod petine ih je gojazno (16,1 odsto).
Dr Enisa Kujundžić iz Instituta za javno zdravlje kazala je, za Portal RTCG, da posljednji podaci o gojaznosti djece u Crnoj Gori pokazuju da smo među deset prvih zemalja evropskog regiona kada je riječ o dječijoj gojaznosti i da to govori da bi taj javnozdravstveni problem trebalo ozbiljno shvatiti.
“Ako uzmemo u obzir da je gojaznost kod djece predisponirajući faktor za pojavu hroničnih nezaraznih oboljenja (kardiovaskularnih, diabetes melitusa tip 2, osteomuskularnih oboljenja, karcinoma…) u odraslom dobu, kao i to da kod nas 40 odsto djece ima prekomjernu tjelesnu masu, ili je gojazno, vrlo vjerovatno da ćemo imati veliko opterećenje tim bolestima u budućnosti”, objašnjava ona.
To je, kaže, opterećenje i u ekonomskom smislu, jer se veliki novac troši na liječenje posljedica gojaznosti.
Gojaznost globalno ima pandemijski karakter, što znači da je u većem dijelu svijeta ova pojava masovna. Kujundžić ističe da je to posebno izraženo u mediteranskim zemljama, među kojima je i Crna Gora, koje imaju visoku prevalenciju dječije gojaznosti. Ukazuje na to da u Crnoj Gori nije još uvijek dovoljno urađeno na podizanju svijesti o značaju pravilne ishrane i fizičke aktivnosti koje su glavni faktori za prevenciju gojaznosti i samim tim smo ranjiviji kad su bilo kakve globalne promjene u pitanju.
“Svijest o pravilnoj ishrani ne znači da nam treba puno novca da bismo uspjeli da se hranimo kako treba, već da smo sa budžetom koji nam je na raspolaganju u stanju da napravimo zdrave izbore kad je hrana u pitanju”, poručuje ona.
Kujundžić ukazuje na to da nutritivno siromašne namirnice ne bi trebalo da se svakodnevno nalaze u ishrani djece, a to su slatkiši, grickalice, brza hrana, sokovi, posebno gazirani. Ovakva hrana, dodaje, nema nutritivnu vrijednost, nepotrebna je i loše utiče na zdravlje.
“Gojaznost je multifaktorasko oboljenje, samim tim i treba djelovati sa više aspekata. Uzroci gojaznosti su u okruženju koje više podstiče nezdrav način života, nepravilnu ishranu i manjak fizičke aktivnosti… Kreiranje okruženja koje će pružati podršku zdravom stilu života je pravi put u prevenciji ovog velikog javnozdravstvenog problema”, zaključila je dr Kujundžić.
Prema “Analitičkom pregledu tjelesne kompozicije djece u Crnoj Gori” po regijama i opštinama, koje su pripremili istaživači Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje početkom ove godine, najgojazniji dječaci su u Ulcinju i Plužinama, a najgojaznije djevojčice u Kotoru i Mojkovcu.
Najveća neuhranjenost djevojčica zabilježena je u Budvi i Danilovgradu, a dječaka u Kolašinu i Žabljaku.
Sociolog Andrija Đukanović smatra da će loša ekonomska situacija i porast cijena hrane svakako uticati na problem gojaznosti djece.
“Naime, zbog visokih cijena hrane prinuđeni smo da kupujemo jeftiniju, a samim tim i nekvalitetniju hranu. Usljed toga sigurno da će i ishrana djece biti mnogo lošija i može se odraziti na povećanje broja djece sa problemom gojaznosti”, objašnjava Đukanović.
Ističe da djeca i mladi u velikoj mjeri konzumiraju brzu hranu koja je veoma lošeg kvaliteta, te da to takođe doprinosi problemu gojaznosti.
“Dakle, ekonomska situacija direktno utiče i na mogućnost zdrave ishrane kod građana”, kazao je on.
Ipak, predlaže Đukanović, trebalo bi povesti računa i o navikama u ishrani koje se mogu promijeniti uprkos niskim primanjima i skupoći.
Roditelji su ti koji bi, kako kaže, mogli da utiču na zdraviju ishranu svoje djece.
Ukoliko se ovakva ekonomska situacija nastavi i u narednoj godini, jasno je da će to uticati na nastavak lošeg trenda rasta dječje gojaznosti. Podaci koje o tom problemu objavljuje Institut za javno zdravlje svakako su dragocjeni, ali, sa jedne strane nedovoljno primijećeni u cjelokupnom društvu, dok na drugoj strani, prema posljednjim podacima Fonda Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), svaki četvrti građanin Crne Gore i svako treće dijete žive u riziku od siromaštva. Kad imate novca samo za priganice, teško je razmišljati o zdravoj hrani.
