"Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura", rekao je Spajić na konferenciji za novinare na kojoj je prezentovao Fiskalnu strategiju za period 2024 - 2026, dio programa "Evropa sad 2".
"Program Evropa sad 2 se odnosi na 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori koji će imati značajna povećanja zarada. Povećanje minimalne zarade za srednjoškolce 33 odsto, 34 odsto sa 450 na 600 eura, povećanje visokoškolcima biće 78 odsto sa 450 na 800 eura", kazao je Spajić.
Poručio je i da Fond PIO neće biti ukinut i da će penzije biti isplaćivane kao i do sada.
"Neće biti uvođenja, drugih, trećih stubova. Penzioni sistem ostaje isti i neće se mijenjati", kazao je Spajić dodajući da će od januara 2025. sve penzije u Crnoj Gori biti povećane 50, 60 eura.
Kako je predstavljeno na konferenciji Vlade, nema povećanja osnovne stope PDV-a. Ona ostaje 21%. Nijedan cent reforme neće biti finansiran iz zaduženja.
Kada su u pitanju penzijska davanja, plan su 7-8% veće penzije od prvog kvartala 2025. usljed rasta prosječne zarade i projektovane stope inflacije za nivo sadašnje prosječne penzije. Projektovani rast trenutne prosječne penzije je 50 eura.
Ciljevi fiskalne strategije su unapređenje životnog standarda građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomska i fiskalna stabilnost, snažan investicioni ciklus, izgradnja infrastrukture, ograničavanje odliva kvalifikovane radne snage, rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori, rast minimalne i prosječne zarade, rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Posebno je važno smanjenje poreskog opterećenja na rad. Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10%. Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0%.
Način obračuna penzija ostaje nepromijenjen. Isplata penzija i dalje isključivo preko Fonda PIO (reforma ne podrazumijeva uvođenje Il penzionog stuba). Dodatno se unapređuje položaj penzionera nakon ranijeg povećanja minimalne penzije na 450 eura. Rast penzija za 7-8% od 2025. godine. Sredstva za isplatu će se kompenzovati iz opštih prihoda budžeta i novih mjera poreske politike.
