Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Standard kupovne moći u Crnoj Gori sličan ili viši nego u desetak zemalja EU

13:33 · 01.02.2022.onogost.me
Standard kupovne moći u Crnoj Gori sličan ili viši nego u desetak zemalja EU

Standard kupovne moći sa minimalnom platom u Crnoj Gori sličan je ili veći u odnosu na desetak zemalja EU (Malta, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Letonija, Bugarska), navodi se u podacima Eurostat-a. 

Prema pokazateljima od januara 2022. najviša minimalna plata u EU bila je skoro 7 puta veća od najniže, ali u Eurostatu procjenjuju da su razlike su znatno manje kada se uzmu u obzir odnosi u nivou cijena. U šest zemalja EU minimalne zarade premašuju iznos od 1.500 eura, objavio je Eurostat.

U januaru 2022. minimalna zarada u Francuskoj je bila 1.603 eura, Njemačkoj 1.621, Belgiji 1.658 eura. Građani Holandije primaju „minimalac“ od 1.725 eura, u Irskoj 1.775 eura, dok je na prvom mjestu Luksembrug sa minimalnom platom od 2.257 eura.

Prema podacima Eurostata, 13 država članica, koje se nalaze na istoku i jugu EU, imale su minimalne plate (prije nego što se odbiju porezi i doprinosi za socijalno osiguranje) ispod hiljadu eura mjesečno: Bugarska (332 eura), Letonija (500 eura), Rumunija (515 eura), Mađarska ( 542 eura), Hrvatska (624 eura), Slovačka (646 eura), Češka (652 eura), Estonija (654 eura), Poljska (655 eura), Litvanija (730 eura), Grčka (774 eura), Malta (792 eura) ) i Portugal (823 eura). U Sloveniji (1.074 eura) i Španiji (1.126 eura) minimalne zarade su iznosile nešto više od 1.000 eura mjesečno. Poređenja radi, federalna minimalna plata u Sjedinjenim Državama iznosila je 1 110 eura u januaru 2022. Podaci obuhvataju 21 od 27 zemalja članica EU, i ne odnose se na Dansku, Italiju, Kipar, Austriju, Finsku i Švedsku. Manji jaz u minimalnim platama kada se eliminišu razlike u nivou cijena

U grupi od 21 zemlje članice u analizi, najviša minimalna plata bila je skoro 7 puta veća od najniže. Međutim, razlike su znatno manje kada se uzmu u obzir odnosi u nivou cijena. Kada se izrazi u standardu kupovne moći (SKM), minimalne zarade u državama članicama sa nižim nivoima cijena postaju relativno veće u poređenju sa onima u državama članicama sa višim cijenama.

Otklanjanjem razlika u cijenama, minimalne zarade su se kretale od 604 SKM mjesečno u Bugarskoj do 1 707 SKM u Luksemburgu, što znači da je najviša minimalna zarada bila skoro 3 puta veća od najniže. Na osnovu ovoga, u Eurostatu su zemlje EU svrstali u dvije glavne grupe: grupa 1 sa nacionalnom minimalnom zaradom iznad 1 000 SKM i grupa 2 sa nacionalnom minimalnom zaradom ispod 1 000 SKM.

U grupi 1 su Luksemburg, Njemačka, Holandija, Belgija, Francuska, Irska, Slovenija, Španija, Poljska i Litvanija. Njihove nacionalne minimalne zarade kretale su se od 1 038 SKM u Litvaniji do 1 707 SKM u Luksemburgu. Dok su u grupi 2 Rumunija, Portugal, Malta, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Letonija i Bugarska. Nacionalne minimalne zarade za ovu grupu kretale su se od 604 SKM u Bugarskoj do 949 SKM u Rumuniji.Sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati sa nacionalnom minimalnom platom pripadaju grupi 2, sa nivoima minimalne plate u rasponu od 401 SKM u Albaniji do 888 SKM u Crnoj Gori.

Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je standard kupovne moći sa nacionalnom minimalnom platom u Crnoj Gori sličan ili veći u odnosu na desetak zemalja EU (Malta, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Letonija, Bugarska).

Standard kupovne moći (SKM), prestavlja zajedničku vještačku valutu koja izjednačava kupovnu moć različitih nacionalnih valuta i omogućava svrsishodno poređenje obima između zemalja. Na veličinu BDP-a po stanovniku izraženog u standardu kupovne moći najvećim dijelom utiču veličina BDP-a procijenjenog rashodnom metodom, nivo potrošačkih cijena i broj stanovnika. Standard kupovne moći (SKM) je jedinica vještačke valute koja eliminiše razlike između nivoa cijena između zemalja. Tako jedan SKM kupuje isti obim roba i usluga u svim zemljama. Ova jedinica omogućava smisleno poređenje obima ekonomskih pokazatelja u svim zemljama.

Izvor: rtcg.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više