Podaci Centralne banke pokazuju da je četvrtina ukupnih depozita u vlasništvu stranaca, a samo građani na računima u bankama imaju ukupno 2,65 milijardi eura.
“U odnosu na isti uporedni period 2022. godine kada su iznosili dvije milijarde 322,9 miliona eura. U ovoj godini depoziti građana ostvaruju rast od 331,4 miliona eura ili 14,27%. Kratkoročni depoziti, čine 90,11%, dok dugoročni depoziti čine 9,89% ukupnih depozita u sistemu”, kaže za TVCG Jovan Marković, iz Centralne banke Crne Gore.
Veliko povjerenje građana da novac čuvaju u bankama ne prati i rast kamatnih stopa na štednju.
I dok su kamatne stope na kredite u odnosu na prošlu godinu porasle, na štednju su pale. Tako banke u prosjeku uzimaju 6,47 odsto kamate kada one daju novac, dok je svega 0,24 odsto kada vi dajete njima.
Takav odnos kamatnih stopa u Udruženju banaka pravdaju strukturom depozita i tvrde da je zarada od štednje mnogo veća od prosječnih prinosa.
“82 odsto ukupnih depozita predstavljaju depoziti po viđenju gdje nemate nikakave kamatne stope odnosno kamatnog prinosa, to vam potpuno mijenja sliku, jer na godišnjem nivou u Crnoj Gori na crnogorskim bankama možete da dobijete do tri posto prihoda na depozite”, pojašnjava Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka.
Iz Centralne banke s druge strane skupe kredite i jeftinu štednju pravdaju geopolitičkom neizvjesnošću.
Upravo zbog toga tvrde da zarada nije motiv onima koji drže novac u bankama.
“Imamo geopolitičku situaciju koja utiče na građane da štede za nepredviđene okolnosti, a ne za investicije. I zapravo je to jedan od razloga zašto banke imaju istorijski maksimum depozita od strane stanovništva i privrede, s jedne strane, a s druge strane nemaju taj pritisak da kamatne stope mijenjaju odnosno povećavaju”, kaže Marković.
