U ovoj školskoj godini u sistemu dualnog obrazovanja je 101 renomirani poslodavac, a za novu školsku godinu već sada ima oko 150 zainteresovanih poslodavaca.
“Očekujemo da će taj broj do početka školske godine biti veći. Ove godine imamo oko 280 učenika u dualnom sistemu, a broj novih mjesta za narednu godinu će biti još najmanje toliko, što znači da ćemo imati ne manje od 500 učenika u dualnom obrazovanju od septembra”, istakao je Šehović.
Kampanja Ministarstva za upis u srednje stručne škole, dodaje on, ne govori da svi treba da ih upišu, već ona djeca koja za to imaju sklonosti.
“Mi šaljemo poruku da izbor srednje škole ne treba da prepustimo predrasudama već ozbiljnom informisanju. Da stručne škole ne treba da budu rezervni već prvi izbor. Mi poručujemo da ove ustanove pohađaju odlični đaci, pobjednici takmičenja u znanju i da im u tim školama predaje kvalitetan nastavni kadar. Kao ilustrativan primjer konstantno ističemo činjenicu da su prošlogodišnji spot za ovu kampanju, kojim se ponosimo, napravili učenici trećeg razreda Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić”", kazao je Šehović.
Pored novih, savremenih obrazovnih programa u stručnom obrazovanju, Ministarstvo radi na opremanju školskih kabineta, te je u prošloj godini uloženo skoro 350.000 eura u opremu radionica u osam stručnih škola.
“I na kraju, poručujemo da nakon stručne škole imate zanimanje, a time i mogućnost da se zaposlite ili pokrenete biznis, ali i nastavite obrazovanje na nekom od srodnih fakulteta. Čini mi se zato da smo pred sebe postavili veliki i težak cilj mijenjanje svijesti čiji je cilj preuzimanje odgovornosti mladih za svoju budućnost i razvijanje preduzetničkog duha. Onda kada sami, nezavisno od bilo kakvih eksternih okolnosti, shvatimo da su naša djeca toliko različita i da je naša obaveza da ih podstičemo da tu različitost razvijaju, cijenim da ćemo iza sebe ostaviti mnoga otvorena pitanja sa kojima se sada suočavamo", poručio je Šehović.
Govoreći i o tome koliko su popularni zanati u 21. vijeku, naš sagovornik naglašava da je ono što popularno zovemo zanatima, zapravo, jedan dio profesija trećeg stepena i samo mali dio ponude srednjih stručnih škola.
“Elektrotehničar za razvoj mobilnih i veb aplikacija, mehatroničar i drugi, neki su od novih i vrlo interesantnih smjerova četvrtog stepena, kojima se takođe rješava disbalans na tržištu, a ujedno su, rekao bih, vrlo kreativno usmjerenje za mlade ljude. Kuvar, pekar, frizer su neka od tzv. zanatskih zanimanja trećeg stepena koja su perspektivna i tražena. Svakako, umjetničke škole čine poseban, podjednako važan segment. Promovisanjem srednjih stručnih škola u globalu, a ne isključivo zanatskih zanimanja, pokušavamo da olakšamo mladima tranziciju u svijet srednje škole i upoznamo ih sa izborima koj i su pred njima. Jedna od naših osnovnih poruka jeste da svaki posao koji obavljamo možemo dovesti na vrhunski nivo, ako ga radimo sa entuzijazmom i voljom”, poručio je ministar prosvjete.
Podaci Ministarstva pokazuju da je ove školske godine bilo oko 20 odsto više djece koja su upisala programe u trogodišnjem trajanju, a skoro 40 odsto sve djece na trećem stepenu je istovremeno u dualnom obrazovanju. Šehović očekuje da se takav trend nastavi.
“Ovi podaci nijesu začuđujući ako uzmemo u obzir da su prednosti dualnog obrazovanja višestruke i odnose se i na učenika i na poslodavca i na državu. Kada je o učenicima riječ, mlad čovjek je, po završetku dualnog obrazovanja, u mogućnosti da samostalno radi poslove u profesiji za koju se obrazovao, a postoji i velika vjerovatnoća da će se i zaposliti kod samog poslodavaca kod koga se školovao. Kada je o poslodavcima riječ, oni učešćem u dualnom obrazovanju pokazuju društvenu odgovornost i imaju priliku da usmjeravaju buduće zaposlene shodno realnim potrebama. Država sa svoje strane ima višestruke benefite od dualnog obrazovanja, a najveća je ta što se na taj način rješava višedecenijski problem neusklađenosti ponude i tražnje za radnom snagom”, rekao je Šehović.
Opštine u kojima se realizuje dualno obrazovanje su Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Plav, Petnjica, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Ulcinj i Zabljak.
Šehović najavljuje da će biti uključeno još gradova, jer je cilj da đaci svake opštine imaju mogućnost ovakvog modela obrazovanja.
Poslodavci su, navodi Šehović, u znatnoj mjeri uključeni u glavnom gradu njih 34, a indikativnim mu se čini da ih ima u priličnom broju i u sjevernim opštinama Rožaje -14, Bijelo Polje -16, Berane- sedam, Plav četiri…
“Ove podatke cijenim još jednom potvrdom koliko obrazovanje na najdirektniji način utiče na dešavanja u privredi i obratno i koliko je zapravo neophodno da poslodavci budu dio čitavog procesa”, ocijenio je Šehović.
Za naknade i stipendije učenicima u narednoj školskoj godini opredijeljeno je oko 450.000 eura, a ministar prosvjete ističe da je sopstveni prihod velika motivacija za njih.
“Potpuno je prirodno da svako teži da što bolje valorizuje svoj rad i umijeće. Novac nije nešto što koristimo kao primamo i jedino sredstvo motivisanja mladih, ali cijenimo daje naša obaveza da im kažemo da treba da prate svoje sklonosti, da im tako nešto omogućimo, ali da ih informišemo šta je to što će im obezbijediti najbolju perspektivu na tržištu rada”, istakao je on.
Svi se školujemo da bismo živjeli od svog rada, dodao je on i, kako kaže, upravo zato su cijenili da je zajednička obaveza države i privrednika koji djecu obučavaju da se obezbijedi finansijska naknada i tako đacima, već na početku obrazovanja, omogući da imaju prihod, što im može biti pođsticaj da pokrenu sopstveni biznis.
“No, novac je samo jedan u nizu aspekata koji pokušavamo da predočimo djeci i samo jedan vid ove kompleksne priče. Priče, koja će, siguran sam, prodrmati sistem i natjerati nas da ozbiljnije promislimo o izborima koje naša djeca prave u obrazovanju”, poručio je Šehović.
Izvor: Pobjeda
