Ako bismo slijedili primjer Australije koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina, to bi bio odličan potez, smatra vještak Marko Lakić.
"Konkretno zabran se odnosi korišćenje platformi kao što su na primjer Instagram, TikTok, Snapchat, YouTube, Facebook i ostale platforme koje su označene kao društvene mreže i za koje je potrebno logovanje na društvene mreže. Apsolutno podržavam svaki vid zabrane korišćenja društvenih mreža mlađim osobama. Sad da li će to biti 14, 16 ili 18 godina to treba dogovoriti", kazao je Lakić.
Prema mišljenju Lakića, sporno je sljedeće.
"Radi se o tome da je ostavljeno na volju korisniku da prilikom registracije na neku društvenu mrežu sam unese podatke o svom datumu rođenja. Takođe, i kod nas se dešava da sami roditelji mlađoj djeci registruju naloge na društvenim mrežama, tako da sama zabrana, ukoliko ne bi bila propraćena adekvatnim sankcijama nema efekta. Smatram da su neophodne sankcije za roditelje koji dozvole djeci reže uprkos zabrani", kaže Lakić.
Ovo jeste tema o kojoj treba da razgovaramo kako bi se pronašli modeli koji bi bili efikasniji, ističe Kristina Mihailović iz Udruženja roditelji.
"Činjenice su takve da nam ljekari, pedijatri, psiholozi i svi stručni radnici govore apsolutno isto, a to je da je utjecaj ekrana i u tom ranom periodu i kasnije izuzetno opterećujući na mozak djeteta i da utiče na razvoj", kaže ona.
Iako postoje i sada određena ograničenja kada je riječ o društvenim mrežama, to vrlo lako može da se, takoreći, zaobiđe, dodaje Mihailović.
"Mora se naći model koji će funkcionisati i insistirati da društvene mreže to primjenjuju. A podsjećam da je strategijama koje nam preporučuje EU i koje je ona usvojila predviđeno da nađemo model koji ćeto regulisati", kazala je Mihailović.
Štete koje društvene mreže donose mladima su višestruke i treba stati na kraj tome, poručuju naši sagovornici.
