Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Tražimo balans između visokih cijena i socio-ekonomske situacije

21:14 · 17.02.2019.onogost.me
Onogošt

Elektroprivreda (EPCG), uvođenjem tarifnih modela, pokušava da uspostavi balans između visokih tržišnih cijena električne energije na berzi i socio-ekonomske situacije, vodeći računa o kategorijama osjetljivih potrošača, saopštio je predsjednik Od…

“Putem tarifnih modela želimo da potrošačima omogućimo da u skladu sa načinom potrošnje električne energije izaberu najracionalniji model za svoje domaćinstvo”, rekao je Krivokapić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da u EPCG već dugo analiziraju, ne samo trenutnu tržišnu situaciju tog energenta, već su napravili veoma odgovornu analizu budućih dešavanja, nakon čega su i donijeli odluku koja će rezultirati većim cijenama električne energije od 1. marta.

“U skladu sa zakonski definisanim ograničenjima, nova cijena energije u određenim tarifama je u prosjeku uvećana šest odsto. S obzirom na to da energija predstavlja oko 45 odsto ukupnog obračuna, to znači da će kod osnovnog tarifnog modela ukupni račun biti uvećan samo 2,7 odsto. Dakle, za račun od 100 EUR povećanje iznosi 2,7 EUR”, precizirao je Krivokapić.

EPCG, kako je dodao, svoje zakonsko pravo nije iskoristila početkom godine, upravo zbog toga što su januar i februar mjeseci sa najvećom potrošnjom, a shodno tome i najvećim računima.

Krivokapić je kazao da je cijena električne energije na berzi u Mađarskoj, koja je referentna, u posljednje dvije godine u stalnom porastu. Ta cijena je veća u odnosu na cijenu koja se nudi domaćim potrošačima oko 60 odsto.

“Naime, ako posmatramo novu cijenu energije, ona za domaćinstva u Crnoj Gori iznosi 42 EUR po megavat satu (MWh), ukoliko se uračuna popust od 13 odsto redovnim platišama, kojih ima oko 200 hiljada, cijena je 37 EUR po MWh, dok je na tržištu trenutna cijena 67 EUR po MWh. To znači da je cijena električne energije upola manja u odnosu na trenutnu tržišnu cijenu”, precizirao je Krivokapić.

On je podsjetio da EPCG, da bi obezbijedila stabilno snabdijevanje svih potrošača, mora uvoziti znatnu količinu energije po tržišnim cijenama, jer Crnoj Gori u određenim periodima godine nedostaje energije. To je veliki trošak za kompaniju, a svi potrošači moraju biti snabdjeveni.

Krivokapić je objasnio da cijena električne energije nije povećana u svim modelima.

“Za određene grupe potrošača, povećanja u određenim tarifnim modelima neće ni biti. Naime, preko 60 odsto kupaca u Crnoj Gori neće imati nikakvo uvećanje. Naprotiv, čak će im cijena energije biti manja. Na primjer, u plavom modelu tarifiranja cijena energije biće niža od prethodne oko dva odsto, za domaćinstva koja troše do 300 kilovati sati (kWh)”, rekao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, i kod ostalih paketa u zavisnosti od potrošnje nema drastičnog rasta u odnosu na prethodne cijene. Tako, na primjer na prosječan račun koji je u januaru iznosio 47 EUR, uvećanje zbog novih cijena energije je oko jedan EUR.

“Ako se na cijenu energije uračuna popust od 13 odsto za članove Zlatnog tima, kojih je oko 200 hiljada, novo uvećanje je i za njih neosjetno”, dodao je Krivokapić.

U saradnji sa Vladom, kako je podsjetio, nastavlja se i obračun subvencija za oko 18 hiljada ranjivih kupaca definisanih u skladu sa kriterijumima Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje podrazumijevaju umanjenje, u prosjeku, 50 odsto računa.

“Zato i smatram da svi zajedno vodimo brigu o socio-ekonomskoj situaciji pogotovo kod ovog vida potrošača”, rekao je Krivokapić.

On je, komentarišući predlog Unije slobodnih sindikata (USSCG) da se na sjednici Socijalnog savjeta razmatra opravdanost povećanja cijene električne energije i poziv u parlament na kontrolno saslušanje, rekao da su uvijek na raspolaganju da sa kolegama kroz Socijalni savjet ili u parlamentu pojasne razloge svojih odluka.

“To smo radili i u prethodnom periodu”, dodao je Krivokapić.

On je podsjetio da su tarife za domaćinstva u prošloj i ovoj godini, na približno istom nivou kao i 2008. i 2009. godine. Cijena energije sa mrežnim uslugama tih godina je bila 8,45 centi po kWh, a u ovoj 8,48 centi po kWh.

“Ono što je važno istaći je da su cijene za privredu i dalje od 30 do 50 odsto manje u odnosu na 2009. godinu”, rekao je Krivokapić.

On je kazao da se može zaključiti da EPCG znatno bolje zarađuje od prodaje energije na veliko, preko takozvanog 'enerdži menadžmenta' van zemlje, nego od prodaje energije krajnjim kupcima u Crnoj Gori.

“Električnu energiju koju EPCG proizvede ona ne može u potpunosti da valorizuje kao ostali proizvođači koji plasiraju svoju energiju na međunarodnoj berzi. Ovo je i glavni razlog zašto se na tržištu u Crnoj Gori ne pojavljuju novi snabdjevači, jer bi po ovako definisanim cijenama ostvarivali gubitke na godišnjem nivou”, naveo je Krivokapić.

On je, na pitanje da prokomentariše informaciju da je u Crnoj Gori najveća cijena struje u regionu, odgovorio da ona nije najveća u Crnoj Gori.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ona veća oko 30 odsto. U cilju pojašnjenja konstatacije iz vašeg pitanja, koja je često prisutna u javnosti, moram istaći da Crna Gora posljednjih nekoliko godina prosječno uvozi oko 500 gigavat sati (GWh) električne energije. U Srbiji ili Bosni i Hercegovini (BiH) situacija je drugačija kada je uvoz u pitanju”, kazao je Krivokapić.

Srbija, kako je precizirao, ima uravnoteženu potrošnju i proizvodnju, a BiH izvozi oko 25 odsto energije. Hrvatska je u sličnoj situaciji kao Crna Gora i zbog deficita uvozi oko 25 odsto, a cijena je u Hrvatskoj za domaćinstva oko 30 odsto veća od cijene u Crnoj Gori.

“Dakle, razlozi za niže cijene energije u pojedinim državama regiona leže u činjenici da one imaju suficit električne energije, za razliku od nas koji imamo deficit, ali i od činjenice da se cijene struje u pojedinim državama tretiraju kao socijalna, a ne tržišna kategorija”, objasnio je Krivokapić.

Sa druge strane, kako je dodao, već duže vrijeme stižu upozorenja od nadležnih međunarodnih finansijkih institucija da se mora promijeniti 'socijalna' cijena elektične energije, jer se time ugrožava tržište, ali i rad samih kompanija.

“Na taj način, električnu energiju ne plaćaju samo potrošači, već i građani kao poreski obveznici, pokrivajući gubitke elektroprivrednih kompanija, što je apsolutno nelogičan i nepravedan model. Sa druge strane, EPCG i njene kćerke firme se, kao uspješna preduzeća, nalaze na Bijeloj listi poreskih obveznika i kroz razne finansijske modalitete prihoduje budžetu oko 100 miliona EUR godišnje”, naveo je Krivokapić.

Takođe, kako smatra, treba imati u vidu i da održavanje nerealno niskih cijena energije ima negativan uticaj na razvoj i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture i izgradnju novih proizvodnih kapaciteta.

“Zato EPCG pri utvrđivanju cijena energije za isporuku svojim kupcima pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca, a cijena kod nas čini 50 odsto prosječne cijene u Evropskoj uniji (EU). Po paritetu kupovne moći identična je evropskom prosjeku. Dakle, građanin Crne Gore može kupiti istu količinu električne energije kao i građanin EU za svoju prosječnu platu”, saopštio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, komentar svih relevantih snabdjevača je da zbog niske cijene električne energije u Crnoj Gori ne postoje uslovi za suštinsko otvaranje tržišta i pojave tržišne konkurencije u snabdijevanju distributivnih kupaca u Crnoj Gori.

“Pošto je tržište električne energije otvoreno za domaćinstva od 2015. godine, a za kompanije i ranije, pitanje je zašto elektroprivrede regiona, koje imaju nižu cijenu od nas, ne prodaju svoju energiju u Crnoj Gori, po cijenama koje važe kod nas”, pitao je Krivokapić.

Kako je kazao, cijena električne energije u Crnoj Gori je tržišna kategorija i među najnižim je tržišnim cijenama u Evropi. Niža je jedino u Bugarskoj, koja ima značajne viškove i proizvodnju iz nuklearnih elektrana.

Krvikapić je, na pitanje kako potrošači mogu da izaberu tarifni model, odgovorio da kupci mogu jednom u toku kalendarske godine da izaberu tarifni paket na šalterima lokalnog snabdijevanja u svom gradu, a o tarifnim modelima mogu se raspitati, osim šaltera EPCG, putem besplatnog poziva ka broju call centra 19100.

“Takođe, uskoro će na web portalu biti postavljen kalkulator putem kojeg će korisnici sami moći da upoređuju koji tarifni model im najviše odgovara, u zavisnosti od načina potrošnje električne energije”, dodao je Krivokapić.

Primjena novih tarifnih modela počinje od 1. marta, a ukoliko potrošač ne odabere novi tarifni model potpisivanjem ugovora, potrošnja električne energije se obračunava po osnovnom tarifnom modelu.

“Takođe, nakon izvjesnog vremena i analiza, kao i eventualne sugestije potrošača razmišljaće se i o njihovom modeliranju, kao i uvođenju novih tarifa i paketa, sve u cilju zadovoljavanja potreba obje strane”, zaključio je Krivokapić.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više