Uzimajući u obzir posljednje dostupne podatke za period od deset godina, kardiovaskularne bolesti su uzrok za 33,1% - 45,3% svih registrovanih smrtnih slučajva godišnje.
Kako je saopšteno iz IJZCG, Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti u svijetu.
Bolesti uzrokovane povišenim krvnim pritiskom, sa udjelom od oko 40% od svih umrlih od kardiovaskularnih bolesti, zauzimaju prvo mjesto. Ishemijske bolesti srca sa udjelom od 25% nalaze se na drugom mjestu. Kardiovaskularne bolesti podjednako pogađaju i muškarce i žene. Od pojedinačnih dijagnoza značajan procenat pripada kardiomiopatijama i srčanom zastoju, a među vodećim pojedinačnim uzrocima smrti kod oba pola nalaze se i hronična ishemijska bolest srca, infarkt miokarda, infarkt mozga i esencijalna hipertenzija", naveli su iz IJZCG.
Kako su rekli, godišnje od ove bolesti umre oko 20 miliona ljudi.
"Jedna trećina umrlih od kardiovaskularnih bolesti bila je mlađa od 70 godina. Srčani i moždani udar su odgovorni za 85% umrlih od kardiovaskularnih bolesti. Više od 75% umrlih ljudi od kardiovaskularnih bolesti je živjelo u nisko i srednje razvijenim zemljama. Od 2000. godine, 29. septembar se obilježava kao Svjetski dan srca u cilju podizanja svijesnosi o značaju uspješnijeg sprječavanja obolijevanja i smanjivanja prijevremenog umiranja od bolesti srca i krvnih sudova", pojašnjavaju iz IJZCG.
Rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti vezan je za kombinaciju faktora rizika i uključuje visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje vazduha, gojaznost, upotrebu duvana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres.
"Pozitivna porodična anamneza za kardiovaskularne bolesti, društveno porijeklo, pol i starost zajedno sa prethodno nabrojanim faktorima rizika utiču na rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost) može se spriječiti 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti. Zdrava ishrana, život bez duvanskog dima, adekvatna fizička aktivnost i „poznavanje svojih brojeva“ (visina krvnog pritiska, nivo holesterola i glukoze u krvi) su glavni elementi prevencije kardiovaskularnih bolesti", zaključili su u saopštenju.
