Već 23 godine u Crnoj Gori rađa se više dječaka nego djevojčica, a i u posljenje tri godine rađalo se 109 dječaka na 100 djevojčica što i dalje pokazuje visoko odstupanje od prirodnog odnosa novorođene muške i ženske djece (koji iznosi od 102 – 104 dječaka na 100 djevojčica).
Ni kampanja “Neželjena”, koja je prije dvije i po godine ima veliki odjek u javnosti nije dala rezultate, jer posljednji podaci Monstata, kažu da je i lani rođen 331 dječak više.
Krajem 2017. Centar za ženska prava pokrenuo je kampanju “Neželjena”, kojom su nastojali da osvijetle problem i podstaknu javni dijalog o uzrocima te pojave, ali i da, kako kaže Raičević, podstaknu Vladu Crne Gore da počne da radi na rješavanju tog složenog i duboko ukorijenjenog problema, čije se posljedice već osjećaju.
Vlada je tada podržala kampanju i, kako navodi Raičević, na sastanku sa potpredsjednikom Zoranom Pažinom predloženi su koraci u pravcu rješavanja problema, a dogovren je i sastanak multisektorske radne grupe koja će raditi na konkretnim, dugoročnim mjerama.
Kasnije su zahtjeve uputili Vladi i putem peticije koju je potpisalo više od 6.000 građanki i građana.
“Podsjetiću da smo tražili da se problem prenatalnog odabira pola tretira kao rodna diskriminacija i da se u njegovo rješavanje, pored Ministarstva zdravlja i drugoh sektora, uključi i Ministarstvo prosvjete, kako bi se usvojili obrazovni programi koji će dječake i djevojčice od malih nogu učili ravnopravnosti”, navodi ona.
Mjere ostale na papiru
Tada je predloženo i osnaživanje mladih roditelja, posebno žena, zatim mjere za sprečavanje neetičnih medicinskih usluga čiji je cilj finansijska dobit, a ne dobrobit i interes žena i društva u cjelini.
“Nažalost, do obećanog multisektorskog sastanka i usvajanja ovih mjera nikad nije došlo. Postoji i Akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti, ali mjere koje su njime predviđene , kao ni način njihove realizacije, očigledno nisu dovoljne i zahtijevaju mnogo odlučniju primjenu”, kaže Raičević.
“U Crnoj Gori u 2019. godini rođeno je 7.223 živorođene djece, 3.777 ili 52,3 odsto su dječaci, a 3.446 ili 47,7 odsto su djevojčice”, pokazuju podaci Monstata. Statistika kaže da je 2018. rođen 3.771 dječak i 3.493 djevojčice. I godinu ranije među 7.432 živorođene djece, 3.873 bili su dječaci.
Podsjeća da je kampanja “Neželjena” imala odličan odziv, ali da je u pitanju volonterska inicijativa , pokrenuta bez ikakvih fondova i zahvaljujući besplatnoj podršci marketinške agencije Mac Cann.
“Za promjenu svijesti je potrebna dugoročna i dobro osmišljena kampanja koja će sa državnog nivoa biti podržana svim ovim konkretnim mjerama koje sam prethodno pomenula. Kontrola je potrebna u domenu sprečavanja neetičnih i nezakonitih medicinskih usluga , ali nikako ne smije biti usmjerena na restrikciju reproduktivnih prava žena , koja su zaštićena i međunarodnim i nacionalnim propisima”, upozorava Raičević.
Isto tako, kako dodaje, potrebna je i kontrola javne riječi koja dolazi sa zvaničnih adresa.
“Potrebne su i mjere protiv onih predstavnika državnih organa koji svojim izjavama pospješuju rodnu diskriminaciju i kreiraju okruženje u kojem je legitimno javno izgovoriti “za Crnu Goru muško dijete” kao što je to učinio rukovodilac kriznog medicinskog štaba Prof. dr Ranko Lazović na konferenciji za medije Nacionalnog koordnacionog tijela za zarazne bolesti, 6. aprila 2020. godine.Takve izjave su neprihvatljive i ne doprinose rješavanju problema, naprotiv”, poručuje Raičević.
Ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno
Novinarka TVCG Svetlana Slavujević, koja je krajem 2017. objavila veliku istraživačku priču na ovu temu, kaže da nas statistika opet opominje da je ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno.
“Podaci i svjedočanstva do kojih sam došla prije dvije i po godine tokom istraživanja selektivnih abortusa u Crnoj Gori, potvrđena su najnovijim izvještajem Zavoda za statistiku. I dalje se rađa mnogo veći broj dječaka i to nije ni malo slučajno. Djevojčice su i dalje neželjene zbog negativne patrijahalne tradicije da je muško vrednije.To su pogrešni stereotipi”, kaže Slavujević, za Portal RTCG.
.Pritisak koji žene trpe je, kako navodi ona, izuzetno veliki i dolazi iz njihovog najbližeg okruženja, iz porodice.
“Svaka žena koja je uradila abortus samo zbog toga što nosi djevojčicu, ima ogroman ožiljak na duši. Potrebno je mnogo više govoriti o problemu selektivnih abortusa, jer će ovakva statistika za nekoliko godina dovesti do velikih poremećaja u društvu. Prije nekoliko godina u Crnog Gori je prema nekim istraživanjima falilo oko 3.000 žena. Danas je taj broj znatno veći”, upozorava Slavujević.
Podsjeća da je selektivni abortus, koji se događa nakon sprovedenog genetičkog testiranja, medicinski, etički i moralno neprihvatljiv i istovremeno kršenje nekoliko zakona.
“U našem društvu ne smije biti neželjene djece i potrebno je stvarati budućnost u kojoj su i dječaci i djevojčice ravnopravni”, zaključuje Slavujević.
Izvor: rtcg.me
