Mjere podrške privredi i građanima iznosiće od 13 do 50 miliona eura, saopšteno je nakon sjednice Vlade. Pripremljen je i Plan interventnih nabavki koji Vlada može aktivirati u slučaju problema na tržištu.
“Planom se propisuju mjere, vrsta, količina i vrijednost robe za koju se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju”, saopšteno je iz Ministarsva ekonomskog razvoja.
Da bi riješili problem snabdjevanja, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, kako su kazali, pregovaraju s kolegama iz Srbije koja je nedavno odlučila da privremeno zabrani izvoz pšenice, brašna i ulja. Na sajtu Vlade Srbije u saopštenju sa jučerašnje sjednice nema informacija da je ta odluka izmijenjena. Prije dva dana, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da region neće imati problema.
“To će biti riješeno za kratko vrijeme. Mi ćemo da pustimo izvoz kontrolisano da nikada nijednog trenutka ne ugrozimo potrebe domaćeg stanovništva”, rekao je Vučić.
U regionu ima dovoljno hrane, iako je rat u Ukrajini uticao na smanjenje proizvodnje žitarica i rast cijena hrane, smatra ekonomski analitičar i glavni i odgovorni urednik nedjeljnika NIN Milan Ćulibrk.
“Srbija godišnje proizvede 3 miliona 700 hiljada tona pšenice i za nju je dovoljno 1 700 000 tona. Ostaje 2 miliona viškova, na zalihama ima dosta. Žetva slijedi, ako ne bude problema s gorivom, trebalo bi da ima dovoljno količina, ali to što ima dovoljno količina ne znači da neće biti skuplja, jer je pšenica samo u posljednjih 12 mjeseci porasla sa 22 na 36 odsto”, kaže Ćulibrk.
On navodi da će cijene hrane nastaviti da rastu, a odlugovlačenjem Srbije da otvori tržište gube i proizvođači i kupci.
“Svi u ovom lancu su na nekom stand by koji im apsolutno ne odgovara jer se neće ostvariti finansijska dobit, već kada se ne pojavljujete na međunarodnom tržištu gubite i kupce”, kaže Žarko Gletin, agro-ekonomski analitičar.
Juče su predstavnici Vlada Srbije i Albanije dogovorile da količine pšenice i kukuruza, ugovorene prije zabrane izvoza, budu realizovane u najkraćem roku.
Izvor: rtcg.me
