Posljednje procjene stare tri godine, koje je uradio Ekonomski fakultet, govore daje tada 24.000 radnika radilo na crno, a 27.000 su poslodavci osiguravali na minimalac, odnosno 193 eura.
U Vladi su, kažu, odlučili da promijene ove brojke i natjeraju poslodavce da uvedu radnike u legalne tokove, u čemu će im pomoći član 27 Nacrta zakona o radu, koji bi, kako očekuju u Ministarstvu rada, trebalo da bude usvojen do kraja tekuće godine.
Taj član predviđa da poslodavac radniku na crno kojeg inspektor zatekne na poslu mora dati rješenje za stalni radni odnos u roku od tri dana, a ukoliko tog radnog mjesta nema u sistematizaciji, onda mora da mu da otpremninu. Podsjetimo da je djelimično slično rješenje i u važećem zakonu, ali se nije išlo sa rigoroznom kontrolom i primjenom.
Kreću oštrije
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kaže da će od naredne godine biti pooštrena kontrola i da će to smanjiti sivu ekonomiju u zapošljavanju.
“Svaki treći zaposleni po istraživanju Ekonomskog fakulteta radio je 2014. u neformalnoj ekonomiji. Državi su na taj način uskraćeni veliki budžetski prihodi i zato smo novim zakonom o radu, koji je u pripremi, nastojali da stvorimo mehanizme za efikasniju borbu protiv neformalnog zapošljavanja. Radeći na zakonu o radu nastojali smo da preventivno djelujemo na izmjene u neformalnom zapošljavanju na način da zaprijetimo, odnosno učinimo rad na crno nepoželjnim”, naveo je ministar.
Objasnio je da su unijeli institute da je, ako inspektor zatekne u preduzeću radnika koji nema ugovor o radu, poslodavac dužan da mu u roku od tri dana da rješenje za stalni radni odnos.
“Ukoliko se dogodi da u sistematizaciji u tom preduzeću nije predviđeno to radno mjesto za trajno zaposlene, ili radnik ne ispunjava uslove za taj posao, onda je poslodavac dužan da mu isplati neko od prava koja pripadaju tehnološkim viškovima, što je regulisano članom 167 Nacrta zakona o radu”, objašnjava ministar.
I nacrtom zakona je propisano da se unaprijed mora sklopiti ugovor o radu sa zaposlenim dakle nema nikakvih naknadnih opravdanja zašto neko nema ugovor. Zakonom koji je u proceduri su zaprijećene kazne do 20.000 eura za kompaniju koja krši ovaj zakon.
U zakonu je predviđeno, kažu u Ministarstvu, i niz instituta koji suzbijaju sivu ekonomiju, među kojima je produžetak trajanja ugovora na određeno sa dvije na tri godine. To će, kako procjenjuju, uticati na rjeđe neformalno zapošljavanje.
U nacrtu zakona je takođe predviđeno da će minimalna zarada moći da se isplati samo za jednostavne poslove. To znači, kako pojašnjavaju, da neće biti moguće da se ova zarada isplaćuje velikom broju zaposlenih u kompaniji.
Sindikat zadovoljan
U Sindikatu pozdravljaju najavu Vlade da od naredne godine krene u obračun sa zapošljavanjem radnika bez ugovora.
Ohrabruju najave Vlade da će krenuti u obračun sa zapošljavanjem radnika na crno.
“To je dobro ne samo za zaposlene nego i državu, jer budžet gubi ogroman novac zato što poslodavci za te radnike ne plaćaju poreze i doprinose. Posebno je dobro rješenje da poslodavac ukoliko inspektor zatekne radnika bez ugovora u roku od tri dana mora da mu da rješenje za stalno ili otpremninu. To će, po procjenama nas u Sindikatu, značajno smanjiti sivu ekonomiju, ukoliko te odredbe ostanu u zakonu i budu se primjenjivale u praksi kako se najavljuje iz Vlade”, kaže generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica.
On dodaje da to nije jedino rješenje u novom zakonu o radu koje će uticati na smanjenje sive ekonomije.
Drecun: Potreban je oprez
Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da nema sumnje da sivu ekonomiju treba drastično smanjiti, ali sugeriše oprez.
“Oprezno i sistematično treba krenuti u suzbijanje rada bez ugovora zbog ranije stečenih navika, mentaliteta koji nije spreman na tako rigoroznu sječu. Ukoliko se dogodi da na neki način dekretom utičemo na odnos ponude i tražnje, tržište može biti još “sivlje””, kaže Drecun i dodaje da se može dogoditi da poslodavci otpuste te radnike.
Uvijek će, kaže on, biti radnika spremnih da rade na crno i poslodavaca da plaćaju na crno. To je slučaj, podsjeća Drecun, i u našem regionu, ali i razvijenim državama.
On pita šta ćemo sa nastavnicima koji drže dopunske časove, ljekarima koji rade slično, kućnim pomoćnicama, onima koji preko interneta, oglasa u novinama i na druge načine na crno prodaju raznu robu, pružaju usluge…
“Ne smijemo zaboraviti da ćemo postići kontraefekat, odnosno negativni rezultat ukoliko udarimo samo na jedan segment sive ekonomije, odnosno rad bez ugovora. To ne znači da treba pustiti da stvari teku dosadašnjim tokom, nego da se sve treba dobro analizirati, usaglasiti sa trenutkom i izaći sa dobro izvaganim rješenjem. Svaka sječa neće dati željeni efekat”, kaže i Drecun.
Izvor: Pobjeda
