U pitanju je jedan od krucijalnih zakona u oblasti zdravstva kojim se uređuju prava i ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja, ugovaranje zdravstvene zaštite sa davaocima zdravstvenih usluga, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja.
Generalna direktorica direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, Slađana Pavlović, kazala je da se novim zakonom, čiji je naziv promijenjen u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, ukida dopunsko zdravstveno osiguranje.
„Stavljamo tačku na ovaj oblik osiguranja, budući da je Analiza opravdanosti sprovođenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju su pripremili Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje i Agencija za nadzor osiguranja, a Vlada usvojila krajem 2017. godine, ukazala na otežane ekonomske mogućnosti i nezainteresovanost građana za ovaj oblik zdravstvenog osiguranja. Napomenula bih da koncept uvođenja dopunskog osiguranja datira još iz 2012. godine, i da se konstantno iz ovih razloga odgađalo njegovo uvođenje“, saopštila je Pavlović na pres konferenciji nakon sjednice Vlade.
Ukidanje dopunskog osiguranja uslovilo je preciznije zakonsko uređivanje instituta participacije. Zakonom su definisane kategorije osiguranih lica koja učestvuju u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite, tj. koja plaćaju participaciju, a spisak zdravstvenih usluga i iznos participacije, kao i način plaćanja, propisaće Vlada Crne Gore posebnom odlukom.
Pavlović je naglasila da kategorije osiguranih lica koje su oslobođene plaćanja participacije ostaju iste i u novom zakonskom rješenju.
Tokom javne rasprave, najviše pažnje privukle su izmjene zakona u dijelu ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad, odnosno bolovanja. Konstatovana je jasna namjera Ministarstva zdravlja da se suzbiju eventualne zloupotrebe bolovanja. Uvažen je stav dijela privrede i Fonda za zdravstveno osiguranje, da izabrani doktor utvrđuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana, umjesto 15, kako predviđa važeći Zakon. Nakon 30 dana, privremenu spriječenost će utvrđivati nadležna ljekarska komisija.
„Kako je izabrani doktor neko ko u kontinuitetu prati pacijenta, odnosno ima jasnu sliku o njegovom zdravstvenom stanju, te uvažavajući činjenicu da pojedine dijagnostičke procedure ne mogu biti gotove u roku od 15 dana, Ministarstvo je prihvatilo navedeni predlog i dalo mandat izabranom doktoru da utvrđuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana. Sve ovo je u duhu reforme primarne zdravstvene zaštite, odnosno jačanja pozicije, ali i odgovornosti izabranog doktora“, pojasnila je Pavlović.
Ona je kazala da su u slučaju zloupotrebe tog ovlašćenja, odnosno nepravilnog i nedokumentovanog utvrđivanja činjenica za ostvarivanje prava na privremenu spriječenost za rad, pored ranije definisane ocjene tog prestupa kao teže povrede radne obaveze, uvedene i novčane kazne za izabranog doktora, članove komisija, zdravstvenu ustanovu i direktora zdravstvene ustanove.
Briga o posebno osjetljivim kategorijama stanovništva i njihovim porodicama kroz ovaj predlog zakona dodatno je unaprijeđena.Tako će se ubuduće, umjesto dosadašnjih 70 odsto naknade zarade, refundirati 100 odsto naknade zarade za lica čija su djeca oboljela od malignih bolesti, odnosno sada će roditeljima biti refundirana cjelokupna naknada zarade kada po ovom osnovu budu koristili bolovanje.
„Želim naglasiti da će se ubuduće osiguranom licu koje je oboljelo od malignih bolesti i osiguranom licu koje ima oštećenje mišića, neuromišićne bolesti ili plegični sindrom, odobravati pratilac prilikom liječenja u inostranstvu, o trošku države, što do sada nije bio slučaj“, kazala je Pavlović.
Izmjenama zakona dodatno je precizirano pravo na postupak medicinski potpomognute oplodnje o trošku države. Naime, definisano je da se medicinski potpomognuta oplodnja može sprovesti o trošku države ukoliko je jedan od bračnih, odnosno vanbračnih supružnika, crnogorski državljanin.
„Ovom rješenju pristupili smo usled povećanog broja zahtjeva za postupak vantjelesne oplodnje od strane lica koja nisu crnogorski državljani, a prijavljeni su na zdravstveno osiguranje na osnovu rada u Crnoj Gori. Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje značajno je porastao broj zahtjeva za postupak medicinski potpomognute oplodnje ovih lica, pa je tokom 2017. godine 41 žena, koja nije državljanka naše zemlje prošla postupak vantjelesne oplodnje, dok je prošle godine taj broj gotovo udvostručen“,objasnila je Pavlović.
Tokom javne rasprave pristigao je veliki broj komentara i sugestija, kako od strane privrednih subjekata, tako i od strane nevladinih organizacija, ali i državnih institucija. Značajan broj komentara, posebno privrednika uvršten je u tekst Predloga zakona. Takođe, zakon je dobio pozitivno mišljenje nakon razmatranja na sjednici Socijalnog savjeta.
