Više od 60 odsto teritorije Crne Gore je pod šumama što je svrstava u jednu od “najzelenijih” zemalja Evrope. U studiji se ocjenjuje da se tim bogatstvom ne upravlja na odgovarajući način, “stanje sektora gazdovanja šumama vrlo je kritično”, jer nedostatak stručnjaka “ograničava mogućnosti za kvalitetniji i održiviji razvoj šumarstva”.
U Upravi za šume, čije je sjedište u Pljevljima, zaposleno je 57 diplomiranih inženjera šumarstva. Po pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji, Upravi, koja gazduje crnogorskim šumama, fale čak 33 stručnjaka. U Mojkovcu duže vrijeme nema nijednog inženjera šumarstva. Stručnjaci, po riječima, direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, fale i u svim ostalim područnim jedinicama.
Sigurnog rješenja za taj problem, dodao je on, za sada nema, iako se trude da ga nađu.
“U toku je procedura prijema novih diplomiranih inženjera šumarstva, ali zabrinjava činjenica da ih je veoma malo na tržištu rada i taj će problem kulminirati u narednim godinama, jer će znatan broj stručnjaka, po sili zakona, morati otići u penziju, dok po informacijama kojima raspolažemo ograničen broj mladih iz Crne Gore studira šumarstvo”, rekao je Kalač.
On je saglasan da se zbog nedostatka kadrova ne ostvaruju očekivani efekti u korišćenju šuma kao opšteg dobra, ali tvrdi da Uprava čini sve što može da raspoloživim kadrom ublaži posljedice.
Po njegovom mišljenju, problem se ne može lako niti preko noći riješiti.
Prosječna starost diplomiranih inženjera šumarstva i stručnjaka iz oblasti drvne industrije je 52 godine. Od toga je četvrtina starija od 60 godina. Inžinjera starosti 51-60 godina ima 39 odsto, 41-50 godina 21 odsto, 31-40 godina ima 13 odsto, a trojica su mlađa od 30 godina.
Izvor: Pobjeda
