Čirgić kaže da je to u odnosu na 2019. oko 160 postupaka manje, a taj pad je, kako navodi, najviše uzrokovan kovid pandemijom.
Kako je istakao, posljednih godina broj vantjelesnih oplodnji godišnje se kretao od 510 do 570, za šta je izdvajano od 900.000 do 100.000.000 eura.
U Crnoj Gori je vantjelesna odobrena za žene do 44 godine što je, kako kaže, više nego u državama regiona, dok su o trošku države odobrene tri vantjelesne oplodnje.
“U određenim državama dozvoljen je veći broj besplatnih vještačkih oplodnji, to je tačno, i ako stanovište struke bude da je taj broj postupaka nedovoljan, naravno da ćemo to podržati”, kazao je Čirgić.
Trećina vantjelesnih oplodnji u Crnoj Gori bude urađena u Opštoj bolnici “Danilo I”, na Cetinju.
Načelnik Odjeljenja humane reprodukcije u OB “Danilo I” dr Željko Lazović kaže da u toj klinici rade postupke vantjelesne oplodnje, ali i postupke ispitivanja steriliteta kod muškaraca i žena.
“Mi imamo pacijente od 25 do 45 godina života. Jedan od najvažnijih parametara jesu godine života žene”, naveo je Lazović.
Navodi i da podaci pokazuju da se u posljednih 20 do 25 godina za dva i po puta povećao broj žena koje prije 40 godina ulaze u proces menopauze.
Lazović ističe da se u svijetu postupak vantjelesne oplodnje sprovodi već 40 godina i preko osam miliona djece je do sada rođeno takvim postupkom. Dodaje i da je ta metoda bezbjedna.
Dr Lazović ističe i da Crna Gora spada u države u kojim je visok stepen uspješnosti vantjelesne oplodnje.
“Od 30 odsto žena kod kojih se vrati embrion ostvari se trudnoća, gledajući sve starosne grupe. Pri čemu od 25 do 35 godina uspjeh je 45 odsto, ali preko 40 godina je 15, 10, 5 odsto.”, kazao je Lazović.
Vantjelesne oplodnje u Crnoj Gori moguće je uraditi u OB Cetinje, bolnici "Kodra", kao i u tri privatne klinike “Life”, “Ars medika” i Humana reprodukcija iz Budve.
