Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Uspješan farmer i pravnik Nikola Bijelić: Ko ima uslove, treba da se bavi stočarstvom i poljoprivredom

06:29 · 07.08.2018.Marija Vujovic
Onogošt

Diplomirani pravnik, šezdesetdvogodišnji Nikola Bijelić skoro dvije decenije uz podršku supruge i šestoro djece uspješno se bavi stočarstvom u šavničkom selu Bare.

Iako je završio pravni fakultet i radio kao opštinski sudija za prekršaje u Šavniku i sekretar u PTP “Sinjevina” od 2001. godine, Bijelić je odlučio da,  nakon stečaja i likvidacije preduzeća, napusti pravnu profesiju, te da prihode stiče od stočarstva.

“Roditelji su uvijek držali nešto stoke. Sve poslove vezane za stočarstvo naučio sam kao dijete, a podučavao sam se i kasnije i uvijek sam ih rado obavljao, jer sam volio stoku. U radnom odnosu bili smo i ja i supruga, a kako smo u skoro isto vrijeme ostali bez posla, moralo je nešto da se radi i izdržava tada već petoro djece. Kasnije se rodilo i šesto”, kaže za Privredni portal Bijelić.

PODRŠKA PORODICE PRESUDNA ZA USPJEH

Bijelići su odlučili da se vrate u Bare, a odluku su svi u familiji prihvatili bez negodovanja.

“Porodica je na sve ovo reagovala uz podršku, sa shvatanjima da se sluša domaćin kuće, a i oni su bili svjesni da drugog izlaza nema. Rekao sam im da je to način  i da se može pošteno svojim radom zarađivati. Čovjek je svoj na svome, radi kako sam osjeti i shvati da je najbolje kada nije potčinjen nikome, radi u dogovoru sa porodicom”, ističe Bijelić.

STOČNI FOND POSTEPENO POVEĆAVALI

Brigu o farmi  vodi Nikola sa suprugom, sinom i jednim radnikom, dok ostala djeca kada dozvole školske obaveze priskaču u pomoć. Zahvaljujući napornom radu uspjeli su da prošire stočni fond.

“Od stoke trenutno posjedujem oko 330 grla ovaca i jagnjadi, 15 krava, dva bika i desetoro teladi. Stočni fond smo postepeno povećavali iz sopstvenog podmlatka, tako da smo do ovog broja došli poslije oko četiri godine ozbiljnog bavljenja stočarstvom”, naglašava Bijelić.

STOKE DOVOLJNO, FALI PROSTORA

Kako su povećavali broj stoke, Bijelići su tako proširili i farmu, ali ne još onoliko koliko je potrebno.

“Smještajni kapacitet je popunjen, jer mi dio kapaciteta treba za logorovanje baliranog sijena, pa imam namjeru u toku ove godine raditi još jednu štalu, ali nemam namjeru povećavati broj stoke. Već je vrijeme da se smanjuje iz više razloga”, kaže Bijelić.

Naporan rad na farmi Bijelićima olakšava mehanizacija koju su kupili od sopstvenih sredstava.

“Posjedujem potrebnu mehanizaciju za olakšanje poslovanja, a to su traktor sa prikolicom, kosačica, balirka, grabuljača, rasturivač stajnjaka, dizalicu za utovar stajnjaka, muzilicu i agregat. Sve ovo sam kupio od sopstvenih sredstava, bez podizanja bilo kakvog kredita. Izgradio sam tri štale, garažu za mehanizaciju, sve od svojih prihoda”, naglašava Bijelić.

OD STOČARSTVA MOŽE DA SE ŽIVI

Kada sve sabere i oduzme, Bijelić kaže da od stočarstva može da se živi.

“Učinkom nijesam nezadovoljan, ali nijesam ni prezadovoljan. Od stočarstva se može živjeti, ne idemo u zajam, ali se ne može baš zaraditi. Ulaganja u poljoprivredu su velika, ako hoćete da se bavite ozbiljno i odgovorno”, ističe farmer iz šavničkih Bara.

Bijelić kaže i da se stočarstvom nije lako baviti, naročito na sjeveru gdje za stoku, u toku zimskog perioda, treba obezbijediti veliku količinu sijena i koncentrovane stočne hrane.

”Čovjek mora uvijek biti prisutan među stokom, naročito ovcama. Slobodnog vremena nema, bez za nešto lakog sna. Da bi se čovjek bavio ozbiljno poljoprivredom treba da ima uređenu infrastrukturu, prije svega puteve i vodu.  Mještani sela Bare izdižu na katune planine Sinjajevine, gdje se zadržavaju od 5-6 mjeseci, a poznato je da je bezvodna planina, sa loše urađenim putevima”, pojašnjava Bijelić.

Iako priznaje da je država i opština radila na unapređenju uslova za život i stočarstvo, Bijelić naglašava da to mora biti mnogo intenzivnije. Bijelić kaže i da je sarađivao sa Ministarstvom poljoprivrede od kojeg je dobio olakšice za kupovinu mehanizacije.

“Imao sam olakšice prilokom kupovine rasturivača stajnjaka i dizalice, gdje su mi vratili 50% novca od cijene i prilikom nabavke solarnog sistema za katun, gdje sam platio 20 odsto od vrijednosti. Kupio sam proljetos još jednu kosačicu, gdje su mi takođe vratili 50 odsto vrijednosti”, kaže farmer.

Na tržište Bijelić plasira jagnjeće i teleće meso, živu stoku, sir i kajmak. Nađu se pretežno i kupci, iako ima slučajeva i da se proda a da se ne naplati.

KO HOĆE DA RADI NEKA SE BAVI STOČARSTVOM

Iako je mogao mnogo lakše da zarađuje za život, Bijelić kaže da se ni jednog trentka nije pokajao što se opredijelio za poljoprivredu i stočarstvo.

“Radio sam kako sam smatrao da je najbolje, nikome nijesam polagao račune. Radi se kako se porodica dogovori, nijesmo ničiji najamnici. Moram napomenuti da mi je žena glavni oslonac u domaćinstvu koje se ozbiljno bavi poljoprivredom”, kaže Bijelić. 

Svima koji imaju mogućnost da se bave stočarstvom i poljoprivredom Bijelić savjetuje da se ne plaše posla.

“Mladim djevojkama bih poručio da ne bježe od udaje na selu, jer nije taj posao toliko težak, brzo se nauči, a kada se formira porodica žena postaje glavni inicijator posla. Poručio bih svima koji vole zdrav život, zdravu i kvalitetnu hranu, slobodu u radu da se okrenu selu i tu nađu egzistenciju”, zaključio je Bijelić.

Izvor: privredniportal.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više