Iz GP URA su saopštili da donošenje ovog zakona ima za cilj obezbjeđivanje uslova za efikasnije funkcionisanje školskih i upravnih odbora, kao i ostvarivanja kvalitetnijeg rukovođenja radom obrazovno-vaspitnih ustanova.
"Uzimajući u obzir raznolikost u strukturi i ovlašćenja koja ovi odbori imaju, neutemeljno je da presudnu ulogu u izboru i razrješenju direktora škola ima ministar, nezavisno od toga da li on samostalno donosi tu odluku ili na prijedlog bilo kakve komisije. Zakon mora biti ujednačen, a njegove norme ne mogu biti u suprotnosti. Povećanje odgovornosti i uticaja zaposlenih, kao i direktna uključenost članova sindikata rezultira efikasnijim sprovođenjem djelatnosti koja je utvrđena programom rada, ali i unapređivanjem sveukupnog rada predmetnih ustanova. S druge strane, interesi Ministarstva su zaštićeni postojanjem njihovih predstavnika u organima upravljanja u školskim ustanovama", piše u saopštenju.
Dodaje se da školski, odnosno upravni odbori, svojim sastavom obezbjeđuju objektivniji pristup prilikom donošenja odluke o izboru i razrješenju direktora ustanove i mogu dati pravu ocjenu stručnosti kandidata, zato što su kompetentni i bliže upoznati sa radom kandidata.
"Proces izbora direktora biće direktno povezan sa kompetentnošću i zaslugama pojedinaca, nezavisno od njihove političke i druge pripadnosti. Konačno, može se očekivati smanjenje stepena korupcije i političkog uticaja u obrazovanju, a time i kvalitetnija društvena slika i život građana", zaključuju iz GP URA.
