Precizirano je da je Uprava policije u tom periodu podnijela i 182 prekršajne prijave za 206 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
"Posebnu pažnju pokloniti zaštiti posebno ranjivih žrtava nasilja, poput žena s invaliditetom i Romkinja, bez diskriminacije, a u skladu sa njihovim autonomnim izborima", piše u preporukama.
Kako se navodi u izvještaju, potrebno je osigurati dodatnu specijalizaciju i dovoljan broj obučenih i specijalizovanih policijskih službenika, da bi se osigurala zaštita žrtava, posebno imajući u vidu konstantan rast broja prijava za nasilje u porodici i nasilje nad ženama.
"Operativni tim, koji djeluje na osnovu Odluke Vlade Crne Gore od 22. februara 2024. godine, tokom izvještajnog perioda od 1. oktobra 2024. do 1. aprila 2025. analizirao je sedam slučajeva nasilja. Tim je u odnosu na predmete u kojima se vode posebni sudski postupci u vezi sa porodičnim odnosima, našao da nerijetko postoje zloupotrebe sistema nasilnog roditelja, kao dio nasinog obrsaca ponašanja koji se u teoriji naziva 'prinudna kontrola', a na štetu žrtava nasilja i najboljeg interesa djeteta", navodi se u izvještaju.
Upozoreno je da period do donošenja odluke suda o tome kome će dijete biti povjereno na čuvanje i vaspitavanje najčešće izazovan za rad institucija, ako se blagovremeno ne identifikuje nasilje i ne preduzmu odgovarajuće zaštitne mjere prema žrtvama, uključujući zajedničku djecu.
Tim se poziva i na ekspertsko tijelo GREVIO, koje po drugi put ukazuje na ovaj problem.
Poseban akcenat stavljen je na rad centara za socijalni rad.
“Operativni tim, analizirajući konkretne slučajeve porodičnog nasilja, uočio je niz propusta u radu pojedinih Centara za socijalni rad, posebno Centra za socijalni rad Podgorica”, navodi se u analizi.
Kako ističu, saradnja sa drugim institucijama je često neadekvatna – centri nemaju inicijativu u reagovanju i postupanju shodno svojim zakonskim ovlašćenjima, a njihovo djelovanje se često “svodi na administrativnu funkciju, bez suštinskog doprinosa kreiranju individualnog plana zaštite”.
U izvještaju se konstatuje da centri često ne sprovode sve zakonom propisane mjere.
“Centar takođe nije odredio prioritet postupanja, nije korisnici ponudio alternativni oblik zaštite u vidu obezbjeđenja usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu, niti je sa istom sačinio Individualni plan usluga", piše u toj analizi.
U cilju poboljšanja stanja, Operativni tim predlaže da u postupcima za vršenje roditeljskog prava i viđanja djece trebalo bi insistirati na pozitivnoj praksi obavezne provjere postojanja porodičnog nasilja i da centri tačno i u potpunosti navedu svaku prijavu ili sumnju na nasilje, jer nedostatak ovih informacija vodi ugrožavanju prava i bezbjednosti žena i djece.
"Jedna od ključnih inicijativa bila je i prema sudovima, gdje se Vrhovni sud uputio inicijativu za unapređenje postupanja sudova u vezi sa uspostavljanjem neprekidnog pružanja besplatne pravne pomoći, imajući u vidu da ovakva služba nije dostupna 24 časa dnevno, što predstavlja ozbiljan problem za žrtve koje se nađu u hitnim situacijama", piše u dokumentu.
Operativni tim je, piše, realizovao 19 od ukupno 22 zaključka donijeta tokom izvještajnog perioda, pri čemu se navodi da su aktivnosti bile usmjerene na unapređenje institucionalnog odgovora i praksi postupanja u slučajevima nasilja, poboljšanje uslova zdravstvene zaštite za žrtve nasilja, te inicijative za sprovođenje inspekcijskih nadzora.
“Operativni tim nastavlja sa proaktivnim djelovanjem, fokusiranim na jačanje institucionalne povezanosti, unapređenje razmjene informacija i razvijanje mehanizama koji omogućavaju pravovremenu, koordinisanu i sveobuhvatnu reakciju na nasilje, kako bi zaštita žrtava postala ne samo zakonska obaveza, već jasno prepoznat institucionalni prioritet”, zaključuje se u dokumentu.
