Danas živi u Sloveniji, a jedan od razloga zbog kojih ne planira da se vrati je, kako kaže, društveno -politička situacija.
Da se Nikšić se suočava s ozbiljnim odlivom mladih, pokazuju rezultati istraživanja "Mladi u Nikšiću - Ostati ili otići?". U anketi, koju je popunilo 419 ispitanika, uzrasta od 18 do 30 godina, 56 odsto, ili 235 ispitanih razmišlja o preseljenju, dok je njih 66 već napustilo Nikšić.
Da ne razmišlja o preseljenju kaže 75 ispitanih, dok njih 43 nije sigurno.
“Svakim danom sve više omladine, pa i ljudi oko mene, se odlučuju da idu u zemlje regiona i EU. Dosta njih je već otišlo, a pitanje je dana kada ću i ja, iz razloga što ćete mnogo više postići 3.000 km od Nikšića za četiri godine, nego 10+ godina u istom”, kaže jedan od odgovora u anketi.
Oni koji su odgovorili da trenutno razmišljaju o preseljenju, kao glavne razloge navode nedostatak posla (163), niska primanja (138), loša infrastruktura i uslovi života (106), društveno-politička situacija (92)…
Zašto mladi odlaze iz Nikšića?
Idemo dalje van granica CG gdje nam je bolje, da zaradimo barem nešto, da imamo koliko- toliko ušteđevine! Ođe ne možemo to da priuštimo, iz mjeseca u mjesec preživljavamo! Sa ovakvim platama i cijenama mora biti nervoza u narodu, neki su od odgovora na pitanje “Zbog čega mladi odlaze iz Nikšića?”
Mladi odlaze jer, kako su kazali u anketi, do posla se u Nikšiću teško dolazi čak i sa fakultetskom diplomom. Takođe, navode da se suočavaju s nedostatkom stambenog prostora, te da je teško biti podstanar u gradu sa lošim ekonomskim prilikama.
Kažu da su ekonomske prilike ograničene zbog centralizacije privrede u glavnom gradu i nedostatka investicija, posebno u IT sektor.
Mladi u odgovorima ističu da je ponuda poslova veoma sužena, pa su ljudi primorani da rade u kafićima i kladionicama.
Kao dominantne razloge za odlazak iz Nikšića mladi u anketi navode lošu ekonomsku situaciju (375), nedostatak prilika za kulturni i društveni razvoj (190) i nedovoljno kvalitetno obrazovanje (134).
Šta je rješenje?
“Sve iznova. Znate kad se vratite u rodni grad posle nekog perioda, a on potpuno isti, bez ikakvih promjena? Nije dobro. Staviti akcenat na motivaciju, pružanje boljih prilika mladim ljudima, ljudi bez obzira na obrazovanje, znanje, želje ne mogu do željenih poslova, života”, odgovara jedan/a od ispitanih na pitanje u anketi “Šta smatrate da je potrebno da se uradi kako bi se smanjila migracija mladih?”
Mladi smatraju da bi poboljšanje stambene politike, veće plate, otvaranje novih radnih mjesta i eliminacija partijskog zapošljavanja doprinijeli ostanku mladih u gradu.
Takođe, predlažu ulaganja u obrazovni sistem, mentorstvo, podršku preduzetništvu i uključivanje mladih u donošenje odluka kroz škole i lokalne zajednice.
Jedan od anketiranih navodi da se građani previše bave podjelama umjesto suštinski bitnim stvarima.
“Medicinski tehničari, doktori, inženjeri, vozači odlaze. Tom problemu je i prošla i ova vlast pristupila kao da imamo više stanovnika od Kine. I sam sam medicinski tehničar sa odrađenim pripravničkim i državnim ispitom. Nikad se ne bih liječio u Nikšiću… Cijeli državni sektor je u Podgorici.”
Grad (ne) prilika za mlade
Rezultati ankete pokazuju da većina mladih u Nikšiću nije zadovoljna kvalitetom života u svom gradu. Od ukupno 419 ispitanika, čak 232 smatra da su uslovi loši ili veoma loši, dok je samo 53 ocijenilo život kao dobar ili veoma dobar.
Kada je riječ o angažmanu lokalnih vlasti u poboljšanju uslova za mlade, stavovi su još pesimističniji. Čak 251 ispitanik smatra da institucije ne ulažu dovoljno, dok njih 129 vidi određene pomake, ali smatra da to nije dovoljno. Samo 28 učesnika ankete ocijenilo je rad lokalne vlasti kao zadovoljavajući.
Da je sve više odlazaka iz Nikšića, bilježi i zvanična državna statistika.
Podaci Uprave za statistiku Monstat, koji su dostavljeni za potrebe ovog teksta, pokazuju da je od 2019. do 2023. broj odseljenih bio veći od doseljenih za 253. U petogodišnjem periodu iz Nikšića se odselilo 840 mladih, dok se 587 doselilo. Migracioni saldo bio je pozitivan samo 2023. kada je zabilježen najmanji broj odlazaka.
Izvor: Monstat
Preliminarni podaci za minulu godinu, za prvih 11 mjeseci pokazuju da je migracioni saldo bio negativan (-26).
Država da odgovori na demografske izazove
Profesorica sociologije na Filozofskom fakultetu Ljiljana Vujadinović za Portal Onogošt kaže da Nikšić ne može izbjeći sudbinu gradova iz kojih se stanovništvo iseljava.
“Stagnacija i opadanje broja stanovnika, nizak nivo rađanja, socijalna i ekonomska kriza, staranje stanovništva su implikacije koje stvaraju "depresivnu" sliku grada”, ističe ona.
Vujadinović, foto: Goranović Marija
Na Fakultetu se kaže zadnjih par godina neznatno smanjio broj upisanih studenata, što još uvijek, prema njenim riječima, nije zabrinjavajuće.
“Studenti kroz svoje organizacije, Studentski parlament, mogu da identifikuju sve probleme sa kojima se susreću u toku studiranja, od nastave do svakodnevnog života. Osjeća se po malo pasivizacije u tim organima, ima i nezainteresovanosti, jedan dio studenata studira uz rad, tako da je neophodna njihova veća aktivnost u djelovanju i rešavanju problema sa kojima se susreću. Sloboda mišljenja i kritički um su potrebni svakom društvu. Studenti su lebdeća inteligencija”, kaže ona.
Poručuje da odlazak mladih u strane države, neizvjesnost njihovog povratka, staranje stanovništva, nizak natalitet, zahtijevaju cjelovit odgovor države na demografske izazove.
“Pružiti podršku preduzetništvu, startapovima, otvoriti habove…”
Podatak iz ankete da svaki drugi ispitanik razmišlja o preseljenju iz Nikšića, predsjednika Saveza izviđača Crne Gore Peka Vukadinovića ne iznenađuje.
“Morate uzeti u obzir da su veliki industrijski giganti stali, a da su oni bili nosioci kulture u Nikšiću. Željezara se nije bavila samo proizvodnjom čelika, Rudnici se nijesi bavili proizvodnjom boksita, nego su oni izrađivali zgrade, imali kulturna udruženja, sponzorisali sportske objekte, klubove, davali veliku pomoć mladima. Sa manjkom posla, tako smo gubili interesovanje mladih ljudi”, kaže Vukadinović.
Vukadinović, foto: Goranović Marija
Među ključnim problemima izdvaja visoke cijene stanova i nedostupnost kredita.
“Teško možete iznajmiti stan, a o kupovini da ne govorimo. Sa kamatama koje daju banke, gotovo je nemoguće kupiti stan. Ono što je nonsens, ako ste preduzetnik, imate startap, radite za neku manju privatnu firmu, ne ispunjavate uslove za dobijanje kredita, dok ako radite u državnoj ustanovu, vi ćete lakše dobiti kredit, samim tim ovaj sistem vas gura da tražite zaposlenje u državnu. Za svakog mladog čovjeka je stradanje da bude u državnoj upravi, ne može da se razvija, napreduje”, ocjenjuje on.
Kako bi mladi manje odlazili iz Nikšića, Vukadinović predlaže konkretne mjere koje se ogledaju u podršci preduzetništvu i startapovima kroz finansijske fondove i povoljnije kredite, razvoj digitalne ekonomije, jer, kako kaže, mladi imaju ideje koje mogu privući strani kapital, otvranje habova i omladinskih centara za obuku i rad mladih i veća ulaganja u kulturu i obrazovanje.
“Svijetla tačka je Tehnopolis koji radi dobre stvari za mlade ljude, ali isto tako postoje neki program pri Sekretarijatu za mlade, ali mislim da su oni nedovoljni. Upravo iz razloga što imamo ogromnu gradsku upravu, veliki dio novac odlazi na plate”, ističe Vukadinović.
Pohvalio je državni program za pripravnike, ali i istakao da mladi ne pokazuju inicijativu.
Lokalnoj upravi, ocjenjuje, nedostaju međunarodni projekti za mlade.
"Pitanje je koliko koristimo sredstva EU za zapošljavanje mladih. Strategije za razvoj postoje, ali ih ne prate privreda i obrazovne institucije", konstatuje Vukadinović.
Kaže da sistem mora biti pokretač svega, a da je na mladima da uzmu dio tog kolača.
