Internacionalna kampanja o bezbjednosti primjene ljekova sprovodi se putem društvenih mreža u 57 država.
Predstavnica CALIMS-a Veselinka Vukićević kazala da je tema ovogodišnje kampanje istovremena primjena velikog broja ljekova i rizici koje oni nose.
„Primjena ljekova je neophodna, naročito kod starijih osoba i hroničnih bolesnika, ali takva primjena nosi rizik od ispoljavanja njihovog neželjenog dejstva“, istakla je Vukićević na konferenciji za novinare.
U Crnoj Gori, kako je rekla, trećina osoba starijih od 75 godina uzima više od šest ljekova dnevno, i tada je važno da pacijent uzima ljekove onako kako je propisano.
„Važna tema je primjena ljekova kod djece, u trudnoći i prilikom dojenja, jer djeca drugačije reaguju na ljekove i stoga se strogo mora voditi računa“, kazala je Vukićević.
Očigledno je, kako je navela, da su ljekovi u prometu kvalitetni, bezbjedni i odgovarajućeg kvaliteta, ali da njihovu primjenu prati određeni rizik.
Prema njenim riječima, da bi neki lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet neophodno je da koristi od njegove primjene značajno prevazilaze prateće rizike.
„Osnovni bezbjednosni profil nekog lijeka poznat je prije nego što se on nađe u prometu i prije nego što počne da se primjenjuje kod ljudu“, kazala je Vukićević.
Kako je navela, važne su informacije koje se kasnije dobijaju i iz prakse, kada je lijek već u primjeni.
Prema njenim riječima, zdravstveni radnici imaju obavezu da svaku sumnju ili neželjeno dejstvo lijeka prijave CALIMS-u.
„Zdravstveni radnici sumnju neželjenog dejstva lijeka mogu prijaviti popunjavanjem odgovarajućeg obrasca koji je dostupan na portalu Agencije, putem informacionog sistema zdravstvene zaštite i pomoću aplikacije za online prijavu“, rekla je Vukićević.
Smisao i cilj prijavljivanja je, kako je objasnila, prikupljanje informacija o ljekovima koji se koriste, jer će tada njihova propisivačka praksa biti racionalnija.
„Prijavljivanje dejstva ljekova u Crnoj Gori počelo je osnivanjem CALIMS-a“, rekla je Vukićević.
U Crnoj Gori, kako je istakla, postoji funkcionalan sistem gdje zdravstveni radnici prijavljuju Agenciji sumnju na neželjena dejstva ljekova.
„Naš zadatak je da i dalje razvijamo kulturu prijavljivanja, kako bi evidencija o neželjenim dejstva ljekova postala praksa crnogorskih zdravstvenih radnika“, rekla je Vukićević.
Predstavnica CALIMS-a Maja Stanković kazala je da pacijenti neželjene reakcije na lijek prijavljuju od 2009. godine.
„Pacijenti nemaju pravo, odnosno ne prijavjuju Agenciji za ljekove sumirana nežejena dejstva već komuniciraju preko zdravstvenih radnika, bez obzira na njihovu specijalnost“, kazala je Stanković.
Ona je dodala da u nacionalnoj bazi ima 1,3 hiljada sumnji na neželjena dejstva lijeka.
„Najviše se prijavljuju neželjena dejstva iz grupe citostatika, što je očekivano jer su to specifični ljekovi. Najčešća neželjena dejstva su ona koja spadaju u poremećaj kože i potkožnog tkiva“, kazala je Stanković.
Prema njenim riječima, 65 odsto prijavljenih dejstava nije ozbiljnog karaktera.
Predstavnici CALIMS-a nijesu odgovorili na pitanje zašto su cijene pojedinih ljekova tri puta skuplje u Crnoj Gori nego u Srbiji i kazali da je to pitanje za ostale institucije u sistemu zdravstva a ne samo za CALIMS.
Kod djece treba biti posebno kritičan
Predstavnica Udruženja pedijatara Veselinka Đurišić poručila je da neželjene efekte ljekova treba prijavljivati.
Ona je rekla da se nekada iz najbolje namjere pribjegne primjeni velikog broja ljekova.
„Neželjena dejstva kod djece manifestuju se kao kod odraslih. Uglavnom su to prolazne pojave i ne ostavljaju dugoročne posljedice ali ih je bitno zapažavati“, rekala je Đurišić.
Ona je kazala da kod djece treba biti posebno kritičan pri pripisivanju ljekova da se ne bi stvorila zavisnost.
Predstavnica Doma zdravlja Ana Ivanović Vukčević rekla je da su djeca najosjetljivija populacija.
„Prijavljujemo neželjene reakcije na vakcinu i to su najčešće do sada lokalne reakcije na koži u vidu otoka kao i povećane temperature. To su očekivane reakcije koje nisu opasne“, poručila je Ivanović Vukčević.
Izvor: Mina
