"Usvajanje osnovnih životnih vještina poput samokontrole, suočavanja sa stresom i empatije neophodan je dio svakog kvalitetnog obrazovnog sistema. Djetinjstvo i adolescencija su ključni period života za djecu i mlade da uče kako da prepoznaju i upravljaju emocijama. Istraživanja su pokazala da se negativni stavovi i ponašanja mogu korigovati. Kroz obuke, mladi ljudi mogu naučiti nove emocionalne reakcije i razviti emocionalne i socijalne vještine koje su im neophodne da bi vodili ispunjen život“, istakao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
Na nedavnom sastanku koji je UNICEF organizovao s udruženjima psihologa, pedagoga i defektologa, mentalno zdravlje je prepoznato kao ključni prioritet za poboljšanje položaja djece i mladih u Crnoj Gori u narednom periodu. Nedostatak stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju u zemlji istaknut je kao jedan od ključnih izazova, kao i nedovoljan broj psihologa u školama.
,,Škola od najmanje 450 učenika, prema normativima, može uposliti jednog stručnog saradnika, pedagoga ili psihologa, a škole koje imaju više od 1000 učenika imaju pravo na drugog stručnog saradnika. Direktori se češće odlučuju da uposle pedagoga kao prvog stručnog saradnika, tako da mali broj škola ima uposlene psihologe. Pravedniji kriterijumi za upošljavanje psihologa bile bi potrebe učenika i specifičnosti pojedinih škola, a ne samo brojnost učenika. Poseban problem je što u manjim gradovima, gdje su i škole malobrojnije, učenici budu potpuno uskraćeni za usluge psihologa, bilo u školi ili domovima zdravlja”, poručila je Dušica Dubljević iz Udruženja psihologa.
Od 2015. godine, uz podršku UNICEF-a, u crnogorske osnovne i srednje škole uveden je program za jačanje socio-emocionalnih vještina. I Udruženje psihologa i Udruženje pedagoga istakli su značaj ovog programa za razvoj otpornosti učenika i prevenciju problema mentalnog zdravlja. Istakli su da su škole često mjesto gdje se prvi put otkrivaju potencijalni problemi s mentalnim zdravljem i gdje se djeca usmjeravaju da traže dodatnu pomoć. I nastavnici i školski psiholozi obezbjeđuju učenicima pozitivnu i podržavajuću interakciju, koja je ključna za mentalno zdravlje i dobrobit.
,,Svi stručni saradnici i nastavnici moraju biti spremni da prepoznaju značaj prevencije mentalnog zdravlja svojih učenika i da blagovremeno reaguju na različite znake koji ukazuju na problem, upravo zbog toga što škola okuplja veliki broj djece različitog uzrasta s različitim intelektualnim i emocionalnim kapacitetima. Kako bi se zaposleni u školi osnažili da prepoznaju značaj mentalnog zdravlja, pruže stručnu podršku svojim učenicima ili ih upute na druge relevantne institucije i partnere u sistemu, neophodno je organizovati dodatno stručno usavršavanje. Takođe, vjerujemo da je neophodno bolje povezati vaspitno-obrazovne ustanove i sektor u zdravstvu koji pruža stručnu podršku djeci u oblasti mentalnog zdravlja”, poručila je Vanja Rakočević iz Udruženja pedagoga.
Društvo defektologa istaklo je važnost ranog otkrivanja smetnji u razvoju i problema mentalnog zdravlja, kao i rane intervencije, kako bi se na taj način spriječilo dalje pogoršanje djetetovog zdravlja i dugoročno ugrožavanje njegovog kvaliteta života.
,,Pozivamo na jačanje međusektorske saradnje između obrazovanja, zdravstva i sektora socijalne i dječje zaštite na lokalnom i nacionalnom nivou kako bi se djeci osigurala odgovarajuća podrška od ranog djetinjstva. Neke smetnje u razvoju i problemi s mentalnim zdravljem mogu se identifikovati u ranom uzrastu. Pružanje podrške u toj fazi života često može riješiti problem ili spriječiti da se on značajno iskomplikuje i pogorša kvalitet života tog djeteta zauvijek”, istakla je Svetlana Vukašinović iz Društva defektologa Crne Gore.
Na sastanku UNICEF-a i udruženja psihologa, pedagoga i defektologa zaključeno je da je mentalno zdravlje djece i adolescenata postalo još veći izazov za vrijeme pandemije COVID-a-19. Mnogi učenici se moraju prilagoditi učenju na daljinu, tj. učenju od kuće. Rijetki kontakti s nastavnicima i prijateljima dodatno im povećavaju stres. Iz tog razloga, sastanak je rezultirao zajedničkim pozivom na veću podršku i hitno ulaganje u programe mentalnog zdravlja za djecu i adolescente u Crnoj Gori.
