Najveći skok cijene stanova u novogradnji bilježi se u toku posljednje dvije godine, pa je tako u 2024. cijena bila 945 eura po kvadratu, a sada je dostigla nivo od preko 2.130 eura.
„Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u drugom kvartalu 2026. Godine iznosila je 2.557 eura, u Podgorici je iznosila 2.510 eura, u primorskom regionu 2.838 eura, u središnjem regionu 2.131 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 2.145 eura“, navodi se na sajtu Monstata.
Prema podacima Monstata, koji cijene nekretnina prati od 2006. godine, prvi put od mjerenja dešava se da je cijena stana u Nikšiću skoro dostigla cijene koje važe za Glavni grad.
Ivan Krstajić, izvršni direktor kompanije Aedis Development, za portal Onogošt kaže da kretanje cijena savršeno oslikava transformaciju tržišta.
Podsjeća da se prije desetak godina, cijena kvadrata novogradnje u Nikšiću kretala oko 500 do 700 eura. Danas, kvadrat u novogradnji dostiže raspon od 1.800 do 2.400 eura,
“Skok cijena koji je u pojedinim slučajevima dostizao i do 300% djeluje nestvarno, ali je rezultat nekoliko ključnih tržišnih faktora koji su vidljivi i lako mjerljivi. Na prvom mjestu iza rasta cijena stoji transformacija standarda gradnje i zakonska određenja. Zgrade koje se danas zidaju u Nikšiću su infrastrukturno neuporedive sa onima od prije deset godina. Savremeni stambeni objekti sada gotovo standardno uključuju podzemne garaže, a investitori sve više implementiraju napredne sisteme bravarije, klimatizacije poput toplotnih pumpi i decentralizovane rekuperacije vazduha, kao i savremene materijale za sve vrste izolacije. Ovi materijali i sistemi drastično podižu početnu cijenu koštanja po kvadratu, ali istovremeno podižu komfor i energetsku efikasnost”, objašnjava Krstajić.
Takođe, podvlači da su građevinski materijali na globalnom nivou doživjeli ogromne skokove – od gvožđa i betona do izolacije, što je drugi važan faktor koji je uticao na rast cijena.
“Paralelno sa tim, tržište se suočava sa hroničnim nedostatkom kvalifikovane radne snage. Dnevnice majstora su višestruko veće nego 2016. godine, što se direktno preliva na finalnu cijenu koju plaća krajnji kupac”, kaže Krstajić.
Ivan Krstajić
Tu je, dodaje, i treći faktor - inflacija i nekretnine kao "sigurna luka" za investicione kupce.
“U uslovima visoke inflacije, gotovina gubi vrijednost. Ljudi iz dijaspore, ali i lokalni kupci, masovno su prebacivali kapital u "ciglu i beton". Pojačana potražnja, uz ograničenu ponudu dobrih lokacija i placeva pogodnih za veće stambene objekte, prirodno stvara pritisak na rast cijena. Uz to, procijenjeni prosječni godišnji povrat investicije (ROI) od izdavanja u Nikšiću iznosi oko 4.5%, što i dalje održava interesovanje investicionih kupaca”, navodi on i uz pojašnjenje da najveći dio rasta cijene ne odlazi nužno na veći investicioni profit, već na apsorpciju drastično uvećanih ulaznih troškova i neophodnu modernizaciju objekata.
Na pitanje da li se može očekivati pad cijena kvadrata, ili možda i dalji rast, odgovoara.
“Kratkoročno i srednjoročno, ne očekujem pad cijena novogradnje u Nikšiću. Ulazni troškovi ne pokazuju znakove ozbiljnijeg pojeftinjenja, a kvalitet projekata koji se sada razvijaju prosto ne dozvoljava prodaju po starim parametrima”, jasan je Krsatjić čija je kompanija sa projektom Danica Homes odnedavno prisutna na nikšićkom tržištu nekretnina.
Zaključuje da ono što se dešava, i što će biti trend u narednom periodu, jeste stabilizacija tržišta.
“Faza u kojoj se "kupuje sve što se sazida još u temeljima" polako jenjava. Kupci postaju znatno selektivniji – fokus se pomjera na stvaran kvalitet gradnje, dobar raspored prostorija, obezbijeđen parking prostor i niže troškove održavanja (energetska efikasnost). Projekti koji ne ispunjavaju ove moderne standarde moraće da koriguju cijenu, dok će premium novogradnja zadržati svoju vrijednost i lakše pronalaziti kupca”, zaklkjučuje on.
