Od ukupnog stambenog fonda samo 55 odsto koristi za stanovanje. Preostalih 45% čine stanovi koji su privremeno nenastanjeni, koriste se sezonski ili isključivo za obavljanje privredne djelatnosti. To znači da svaki drugi stan u zemlji nema stambenu funkciju", saopštili su iz Društva statističara i demografa.
Stambeni fond je najkoncentrisaniji na jugu zemlje, gdje se nalazi 41 odsto svih stanova, dok sjeverni region ima dvostruko manje stanova nego jug, iako su približni po broju stanovnika.
"U središnjem regionu u kojem živi 50% stanovništva, nalazi se 37% ukupnih stanova", naveli su demografi i statističari. .
Podaci analize pokazuju da je na svakog novog stanovnika izgrađeno više od 20 stanova.
"Ovakav disbalans između demografskog i stambenog rasta skreće pažnju javnosti i stručne zajednice na pitanja koja se sve češće postavlja: Ko zapravo živi u svim tim stanovima i kome pripadaju, pitaju stručnjaci.
Iako cilj popisa nije bio da identifikuje individualne vlasnike stanova, podaci o njihovoj namjeni i načinu korišćenja omogućavaju donošenje značajnih zaključaka o strukturi stambenog fonda i o motivima koji stoje iza naglog porasta broja stanova.
"Prema rezultatima popisa, Crna Gora ima 392.909 stanova. Broj stanova u odnosu na 2003. godinu povećan je za 57,8%, dok se broj stanovnika za tih 20 godina povećao za 1,8%. Drugim riječima, dok je broj stanovnika ostao gotovo nepromijenjen, stambeni
fond je proširen za više od 144.000 novih jedinica za 20 godina", navodi se u saopštenju.
Ono što dodatno zabrinjava stručnjake jeste struktura tog rasta.
"U periodu od 20 godina, broj nastanjenih stanova porastao je za 23%, dok se broj stanova koji su prazni ili se koriste sezonski više nego udvostručio, sa 72.499 na čak 160.287. Stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje djelatnosti porasli su više od šest puta, sa 2.487 na 16.720", objašnjavaju iz Društva.
Prema rezultatima Popisa 2023. godine, samo 55% ukupnog stambenog fonda u Crnoj Gori koristi se za svakodnevno stanovanje. To znači da svaki drugi stan u zemlji nema stambenu funkciju.
Stambeni fond je najkoncentrisaniji na jugu zemlje, gdje se nalazi 41% svih stanova, dok sjeverni region ima dvostruko manje stanova nego jug, iako su približni po broju stanovnika. U središnjem regionu u kojem živi 50%, nalazi se 37% ukupnih stanova.
"Ova prostorna distribucija stanova ukazuje na prekomjernu koncentraciju izgradnje na jugu, naročito imajući u vidu manji broj stanovnika u tom regionu, što sugeriše preovlađujući turistički i investicioni karakter stanogradnje. Najveći broj nastanjenih stanova (gotovo 50%) nalazi se u središnjem regionu, koji obuhvata Podgoricu, Nikšić, Cetinje, Danilovgrad, Cetinje, Tuzi i Zetu", navodi se u analizi.
Najveći broj praznih i sezonskih stanova nalazi se u južnom regionu, čak 40% svih praznih stanova i čak 66% svih stanova koji se koriste sezonski.
"Ova raspodjela potvrđuje da se primorski region sve više razvija kao prostor za privremeno korišćenje i ulaganja u nekretnine, dok su stambene potrebe stalnog stanovništva u fokusu izgradnje u središnjem dijelu zemlje", navodi se u analizi. .
Kome zaista pripada 177.000 stanova koji se ne koriste za stanovanje?
Prema dostupnim podacima, više od 177.000 stanova u Crnoj Gori, odnosno 45% ukupnog fonda, nije namijenjeno stalnom stanovanju.
"Analizom ovih podataka može se zaključčiti da značajan broj domaćih vlasnika posjeduje više od jedne nekretnine, da dio stambenog fonda pripada nerezidentima, odnosno stranim državljanima. Od 2020. godine, strane direktne investicije u nekretnine bilježe snažan rast i danas čine čak 52% ukupnih stranih ulaganja", kažu demografi i statističari.
Prema podacima Centralne banke, najveći broj kupovina nekretnina u Crnoj Gori obavili su državljani Srbije, Turske i Ruske Federacije, koji zajedno učestvuju sa oko 40% u investicijama u nekretnine u periodu 2023–2024. godine.
"Sve više stanova u Crnoj Gori funkcioniše kao investicioni kapital, a ne kao prostor za stanovanje. U uslovima inflacije, nekretnine postaju “čuvari vrijednosti”, bez stvarne stambene funkcije, bez iznajmljivanja i bez upotrebe. Ova pojava dodatno je vidljiva u rastu cijena stanova uprkos činjenici da je gotovo svaki drugi stan u zemlji prazan ili se koristi samo sezonski", zaključili du iz Društva demografa i statističara.
