Prema preciznim podacima, u prošloj godini, kako je Pobjedi kazao državni sekretar za šumarstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Milosav Anđelić, bespravno je posječeno 5.528 metara kubnih u državnim šumama i 339,87 metara kubnih u privatnim šumama. Kako je dodao sagovornik Pobjede, podnesene su 393 krivične i 19 prekršajnih prijava.
“Najveći broj podnesenih prijava je u područnim jedinicama na sjeveru naše države. Smatram neprihvatljivim činjenicu da se najveći broj prijava za bespravne sječe podnosi na NN lica”, kazao je Anđelić.
On ističe da će to pitanje biti u fokusu rada nadležnih organa međuresorskog tima za borbu protiv bespravnih aktivnosti u šumarstvu.
“Posebno će biti analiziran rad područnih jedinica u kojima je podnešen manji broj prijava jer postoje jasne indicije da prikazani iskazi sječa ne korespondiraju sa važećom planskom dokumentacijom i stanjem na terenu”, kazao je Anđelić.
Ocjena stanja šuma u Crnoj Gori je, kako ističe, kompleksno pitanje i mora se sagledati iz više aspekata.
“Činjenica je da Crna Gora spada među najšumovitije zemlje u Evropi po površini pod šumama (više od 59 odsto), ali i po odnosu ukupne površine po stanovniku (1,3 hektara po stanovniku). Na osnovu mjerljivih parametara iz uspostavljenog sistema monitoringa stanja šumskih ekosistema, može se konstatovati da je stanje šuma na zadovoljavajućem nivou i da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena”, kazao je Anđelić.
To, međutim, kako dodaje, nijesu podaci koji nas mogu učiniti bezbrižnim, već obaveza više da bogatstvo ovog resursa koje imamo očuvamo za buduće generacije i obezbijedimo njegovu održivu valorizaciju.
Suočavajući se sa navedenim izazovima, on naglašava da je Vlada odgovorno i odlučno postavila zadatak da zaštiti i održivo koristi, valorizuje osjetljive šumske resurse.
Odlučni su i u namjeri da nastave sa aktivnostima na reorganizaciji koncepta gazdovanja šumskim resursima, u cilju postizanja značajno većih efekata, prije svega u dijelu boljeg očuvanja šuma, ali i bolje ekonomske valorizacije.
U sveobuhvatnim aktivnostima, kako kaže Anđelić, i mjerama za unapređenje stanja u sektoru šumarstva, posebna pažnja biće data zaštiti šuma od bespravnih sječa, šumskih požara, biljnih bolesti i štetočina, uzurpacija i slično.
On napominje da je koordinacioni tim za sedmicu zajedničkog rada već ostvario rezultate.
“Otkriven je slučaj bespravne sječe znatne količine drveta na području Mojkovca. Započeta je detaljna kontrola preduzeća korisnika šuma, prvenstveno sa aspekta njihovog zakonitog poslovanja, posebno u onim preduzećima koja imaju po jednog zaposlenog”, kazao je Anđelić.
On ističe važan podatak da je u Crnoj Gori aktivno 476 preduzeća koja se bave sječom šuma, preradom drveta i proizvodnjom namještaja, a značajan broj njih (ukupno 202 preduzeća) ima prijavljenog samo jednog radnika što, kako je zaključeno, zaslužuje posebnu pažnju prilikom kontrole.
“Ostvareni prihod ovih preduzeća sa jednim radnikom u prošloj godini iznosi 4.649.462 eura. Od toga 17 preduzeća ima prijavljene prihode na godišnjem nivou od 80.000 do 478.755 eura, dva preduzeća više od 400.000 eura, a deset preduzeća su imala prihode od 100.000 do 200.000 eura”, kazao je Anđelić.
Iz tog razloga, napominje da je posebna pažnja usmjerena na kontrolu svih preduzeća u ovom reprokompleksu, sa aspekta legalnosti poslovanja, a koji se odnose na redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenim, plaćanje poreza i doprinosa, pridržavanje mjera zaštite na radu, uredne registracije objekata, mašina, opreme, kao i ostalih obaveza propisanih zakonom.
“Reagujući na uočene pojave, nadležni organi su u periodu između dvije sjednice koordinacionog tima izvršili kontrole u ovoj kategoriji preduzeća. Kontrolisano je 134 preduzeća i tim povodom su donijeta rješenja o prinudnoj naplati potraživanja. Broj zatečenih lica za rad ‘na crno’ je 20 i shodno tom, preduzete su zakonom predviđene mjere. Iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima je 22.000 eura”, naglašava Anđelić.
I požari predstavljaju opasnost za naše šume posebno za centralni region i primorske opštine. Kako ističe, u prošloj godini pod požarima smo imali obuhvaćene površine od više od 2.000 hektara.
