Izvještaj je sačinilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, koristeći podatke nadležnih institucija.
“Pad zaposlenosti registrovan je u svim oblastima. Ipak, najveći pad zaposlenosti bilježe sektori smještaja i ishrane i to 27,4 procenta. Zdravstvena kriza (pandemija virusa korona) koja se pre lila u ekonomsku krizu, gotovo odmah je bila vidljiva i na tržištu rada. Ograničenja procesa rada u skoro svim djelatnostima, skraćenje radnog vremena, odrazilo se veoma brzo na smanjenje zaposlenosti”, upozoreno je u izvještaju.
Navode da kada je u pitanju statistika o učešću žena na tržištu rada, može se konstatovati da postoji veliki jaz u pogledu stope aktivnosti, zaposlenosti žena u odnosu na muškarce.
“Značajne regionalne razlike u pogledu ekonomske razvijenosti očitavaju se i u pokazateljima tržišta rada. One su dugogodišnje odlike ekonomije u cjelini, kao i tržišta rada. Stoga i jedan od postavljenih ciljeva u Strategiji se odnosi na obezbjeđenje veće zaposlenosti u nerazvijenim područjima Crne Gore. Razlike u pogledu zaposlenosti i nezaposlenosti i dalje su izražene, naročito u sjevernom regionu. Stopa zaposlenosti na sjeveru iznosi 36,8 odsto, što je na nivou od 63, 6 odsto u odnosu na stopu zaposlenosti u primorskoj regiji. Stopa nezaposlenosti je tri puta veća od stope nezaposlenosti na primorju”, piše u izvještaju.
U dokumentu navode da dugoročna nezaposlenost predstavlja još jedan od ključnih izazova na tržištu rada Crne Gore.
“I pored pozitivnih kretanja na tržištu rada do perioda izbijanja pandemije, prema podacima Monstata, učešće dugoročne nezaposlenosti u ukupnoj nezaposlenosti bilo je na visokom nivou i u 2019. godini je iznosilo 79 odsto, dok je stopa dugoročne nezaposlenosti bila 11,9 procenata. U 2020. godini učešće dugoročne nezaposlenosti u ukupnoj nezaposlenosti je bilo na nivou od 74.7, dok je stopa dugoročne nezaposlenosti iznosila 13,4 odsto”, navodi se u izvještaju.
