Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore 2022. godine pokrenulo je deset finansijskih istraga protiv 96 lica, a sve su pokrenute uporedo sa prethodnom krivičnom istragom, navela je EK u izvještaju o Crnoj Gori.
"U kontekstu povećanja broja zaposlenih u policiji, u septembru 2022. godine formirana je specijalizovana jedinica za borbu protiv korupcije i privrednog kriminala i finansijske istrage, kako bi se pokrenulo više finansijskih istraga paralelno sa krivičnim istragama i poboljšao njihov kvalitet. Ovoj jedinici je dodijeljeno oko 60 službenika", podvučeno je u izvještaju.
Uveden je novi pravilnik i mogućnost da se angažuju bankovni, računovodstveni i poreski stručnjaci bez policijskog iskustva, dodaje se.
Kao i prethodnih godina, izvršena su privremena oduzimanja pokretne i nepokretne imovine u vrijednosti od više desetina miliona eura, na osnovu obavještenja Finansijsko-obaveštajne jedinice, ili drugih izvora. Značajni iznosi su blokirani na rezidentnim i nerezidentnim računima. Međutim, 2022. godine donijeta je samo jedna pravosnažna sudska odluka o oduzimanju imovine, na iznos od 805 eura", navodi se u izvještaju EK.
U 2022. godini, ističe se, crnogorska strana primila je od stranih partnera 44 zahtjeva za identifikaciju imovine stečene u Crnoj Gori kriminalnom djelatnošću, koja uključuje provjere 330 fizičkih lica i 16 pravnih lica, navedeno je u izvještaju.
"Broj zahtjeva iz Crne Gore za provjere stranim partnerima porastao je u 2022. godini na 16 u odnosu na sedam iz 2021. godine, podstaknut od septembra 2022. radom novostvorene jedinice za privredni kriminal. Ovim zahtjevima su provjerene 64 osobe (pripadnici organizovanih kriminalnih grupa) i 16 pravnih lica", ukazuje se u izvještaju.
Međutim, ističe se u dokumentu, nepotpun katastar zemljišta ograničava obim finansijskih istraga i oduzimanja imovine.
"Oduzimanje imovine ekvivalentne vrijednosti, u slučajevima kada se sama imovinska korist stečena krivičnim djelom ne može pronaći, te treba da se unese u pravni okvir. Crna Gora treba da značajno unapredi svoje kapacitete za praćenje, otkrivanje i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom da bi trajno pogodila finansijsku moć kriminalnih mreža", upozorava Evropska komisija.
Kapacitet za upravljanje zaplijenjenom imovinom i izbjegavanje gubitka njene komercijalne vrijednosti takođe treba da bude ojačan, istaknuto je u izvještaju.
Evropska komisija u nedavnom izvještaju naglasila je da Crna Gora nije značajnije napredovala na polju vladavine prava, kao ključnom stubu u procesu pristupnih pregovora za napredak ka članstvu u EU. Navode i da nije postignut napredak u reformi pravosuđa.
Uz to, izvještajni period su obilježili napeti i konfrontirajući politički odnosi koji su dovodili do blokade političkog sistema Crne Gore.
U borbi protiv korupcije zabilježen je ograničen napredak, upozoreno je.
Crna Gora je već 11 godina kandidat za članstvo u EU. U tom periodu otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri, od kojih posljednje 2017. godine.
Evropski komesar za proširenje i dobrosusjedske odnose Oliver Varhelji rekao je ranije da Crna Gora ipak neće zatvoriti nijedno poglavlje dok ne sprovede ključne reforme iz poglavlja 23 i 2, koja se tiču vladavine prava.
