"Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u 2022. godini je u Podgorici, 15.860, što predstavlja 34,7 odsto od ukupnog broja, a najmanji je u opštini Gusinje, 35, odnosno 0,1 odsto od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata. Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u 2022. godini je u sektoru trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, 12.529, što predstavlja 27,4 odsto od ukupnog broja", piše u izvještaju koji je nedavno usvojila Vlada i koji se odnosi na 2022. godinu.
Prema podacima iz izvještaja, u 2017. godine bilo je 30.286 malih, srednjih i velikih preduzeća, godinu kasnije 33.812, 2019. ih je bilo 34.707, a 2020. godine 37.255. U 2021. godini broj preduzeća je bio 39.682, a u prošloj godini 45.675.
Kada je u pitanju 2022. godina, bila je planirana realizacija 93 aktivnosti, gdje je 79 aktivnosti uspješno realizovano ili se realizuje u kontinuitetu, dok 14 planiranih aktivnosti nisu realizovane. Procenat ispunjenosti planiranih aktivnosti predviđenih za 2022. godinu iznosi 84,94 odsto.
"Glavni uzrok nerealizacije planiranih aktivnosti: sajber napad na informacionu infrastrukturu Vlade Crne Gore uzrokovao je prekid rada opreme i pratećih servisa; zatim nedovoljna zainteresovanost privrednih subjekata za uključenje u određene aktivnosti, nedostatak kapaciteta i finansijskih sredstava. Početkom 2022. godine pripremljen je nacrt zakona o kreditno-garantnom fondu koji je povučen iz skupštinske procedure. Međutim, zainteresovane strane, MERT, MF i IRF, uz neophodnu međunarodnu tehničku pomoć i odgovarajuća budžetska izdavanja, nastavili su aktivnosti na zajedničkom sagledavanju mogućnosti obezbjeđenja najboljeg rješenja za uspostavljanje kreditno-garantnog fonda. U pogledu utroška finansijskih sredstava, od ukupno planiranih 152,8 miliona eura za realizaciju aktivnosti definisanih Akcionim planom za 2022. godinu, realizovano je ukupno 219,2 miliona eura, što predstavlja veći utrošak od 66,4 miliona, do kojeg je došlo zbog povećanog plasmana finansijskih sredstava za pružanje podrške crnogorskoj privredi, kao i ulaganja od strane privatnog sektora", navedeno je u izvještaju.
Strategija razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori 2018–2022. godine, sa Okvirnim akcionim planom, usvojena je 26. jula 2018. godine. Okvirni Akcioni plan za sprovođenje Strategije (2018. godina), sadržao je pet strateških ciljeva: unapređenje poslovnog ambijenta; unapređenje pristupa izvorima finansija za MSP; razvoj preduzetničkih znanja, vještina i kompetencija – usklađenost sa potrebama tržišta rada; jačanje konkurentnosti MSP; promocija preduzetništva mladih, žena i socijalnog preduzetništva.
"Kako je 2020. godinu obilježila pandemija kovid virusom, Vlada je izvršila intervencije sa specifičnim paketima mjera usmjerenim ka prevazilaženju negativnih posljedica pandemije usmjerenih ka očuvanju likvidnosti MMSP, očuvanju radnih mjesta i boljoj iskorišćenost raspoloživih resursa usmjerenih ka podizanju konkurentnosti i rastu i razvoju MMSP. Samim tim, određene planirane mjere više nisu bile aktuelne, zbog čega se sprovela srednjoročna evaluacija, a na osnovu koje je predloženo revidiranje strateških ciljeva u okviru Akcionog plana za sprovođenje Strategije za period 2021–2022. godina. U tom postupku je postojećih pet strateških ciljeva svedeno na tri cilja koji važe do kraja implementacionog perioda dokumenta, i to: jačanje MMSP politike i unapređenje okruženja za razvoj MMSP i preduzetništvo; jačanje konkurentnost MMSP; promocija MMSP i preduzetništva, poslovno povezivanje i lakši pristup novim tržištima", navedeno je u izvještaju.
