On ističe da je u ovoj godini aktuelan i projekat 10 katastarskih opština u Bijelom Polju i u gradskom i prigradskom dijelu, gdje ima najviše promjena i gdje postojeći katastar nije ni precizan ni ažuran.
“Taj katastar zemljišta rađen je 70-ih godina i u njemu nema podataka o vlasništvu, već samo posjedovno stanje nad nepokretnostima. Novi višenamjenski katastar koji je u izradi biće tačan, pouzdan, ažuran. Mi smo se kao Uprava za nekretnine potrudili da informacije o tome šta radimo na teritoriji Bijelog Polja dođu do građana. Preko medija obavještavamo fizička i pravna lica, vlasnike nepokretnosti, državne organe, institucije, kako bi imali što kvalitetniji katastar i kako bi avionskim snimanjem obuhvatili sve katarstarske opštine. Na taj način dobićemo trajni proizvod kvalitetan katastar nepokretnosti u kojem su uvrštena stvarna prava. To je veliki benefit i za državu i za građane”, kaže Kovačević.
Sa ovim projektima, Nikšić i Bijelo Polje imaju kompletno premjerenu čitavu teritoriju Crne Gore. Kovačević napominje da su i do sada imali podatke o premjeru, ali da je to bio katastar zemljišta, gdje nijesu utvrđena stvarna prava nad nepokretnostima, odnosno gdje su bili podaci ko su posjednici, a ne stvarni vlasnici.
“Naši stručnjaci idu od kuće do kuće, razgovaraju sa mještanima da izvrše obavezu i obilježe imovinu, jer katastar se mora raditi zajedno sa građanima. Ukoliko se svi odazovu, onda ćemo imati katastar koji je gotovo idealan. Nema idealnog, da se razumijemo, nigdje u svijetu, ali bi na ovaj način dobili katastar koji je na granicama idealnog. Dakle, građane smo obavijestili, preko medija, štampanih i elektronskih, za opštinu Bijelo Polje, dobili su uputstvo šta da rade. A to je da obilježe svoju nepokretnost vidnim oznakama koje će se vidjeti iz aviona. Kasnije, kada se sva teritorija snimi, onda će naši stručnjaci ponovo ići od kuće do kuće i sa vlasnicima nepokretnosti, kako mi to kažemo, “zatvoriti vlasništvo” na foto skicama”, ističe Kovačević.
Što se tiče Nikšića, imaju snimljeno sve, tako da do kraja iduće godine država će imati i katastar nepokretnosti na čitavoj terotiriji. Negdje će, kaže Kovačević, biti problema sa podacima. Sada ih imaju u djelovima države gdje je rađen katastar osamdesetih, devedesetih godina, kao i početkom novog vijeka.
“Problem su podaci za primorje. Tokom izrade ranijeg katastra, a to je bilo mnogo ranije, težilo se više kvantitetu, a ne kvalitetu. Osim toga, u tom periodu nije postojalo interesovanje građana da označe svoju teritoriju i ubilježe nekretninu. Da su to uradili imali bismo pouzdan katastar za područje crnogorskog primorja. Kako to nije urađeno, sada se pojavljuju problemi. Građani, kada pogledaju naš Geoportal vide gdje smo preklopili orto foto snimak sa planovima. Tada mogu da vide da tu nešto nije u redu sa njegovom imovinom ili mu je ostalo upisano na državu, odnosno opštinu, ili je zajedno nije urađeno razgraničenje sa komšijama. Zašto se to desilo? Objašnjenje je vrlo jednostavno. Kada smo imali investicioni bum 2006-2007. godine ljudi su tek tada postali svjesni značaja nepokretnosti. Do tada nijesu vodili računa ko im je komšija, gdje su granice imanja… Ja stalno ponavljam, moraju ljudi da se odazovu našim pozivima, jer ako se ispostavi kasnije neki problem, nijesu krivi samo oni koji unose podatke, nego i građani koji nijesu učestvovali u tom procesu. To stalno ponavljam i govorim da sve greške koje su napravili i katastar i građani mogu da se isprave, ali opet zajedno građani i katastar. Dakle, zajedno se mogu ispraviti eventualne greške. I to je mnogo jednostavnije nego da se vodi spor preko suda, koji može da potraje i 10 godina”, poručuje Kovačević.
Direktor Uprave za nekretnine ističe značaj ovog državnog organa u svim crnogorskim projektima, od manjih do najvećih kao što je izgradnja auto-puta.
“Radi se na svaku stranu. Putna infrastruktura posebno, da ne govorim o vanrednom poslu oko legalizacije nelegalnih objekata. U ovom dijelu smo preko 90 odsto predmeta obradili, svi elaborati su ovjereni, za htjevi uknjiženi. Ostalo je još oko 10 odsto da obradimo. Teško se stiže, jer nemamo dovoljno kadra.
Nadam se da ćemo po isteku moratorijuma moći da popunimo Upravu neophodnim kadrovima”, kaže Kovačević.
Kovačević ističe da Uprava za nekretnine ima i veoma odgovoran posao zbog kojeg se često i proziva a to je procjena državne imovine i zemljišta koje se ekspropriše.
“Često prozivaju naše komisije, podnose prijave. Radi se o veoma teškom i odgovornom poslu. Jer nigdje u svijetu nema neke metodologije koja propisuje na koji način da se dođe do egzaktnog podatka. A to je podatak koji nema oscilaciju. Kako toga nema, utvrđujemo neku relativnu vrijednost, a ona je, kao što joj samo ime kaže relativna i varira. Često smo zbog toga medijski prozivani, ali u 99 odsto slučajeva radi se o neargumentovanim prozivkama. Uzn procjenjuje tržišnu vrijednost ili pravimo pravičnu procjenu. A, kako da dođemo te tržišne vrijednosti, recimo za jedno brdo? Tu ne možete imati procjenu, imate u ravnici, ali ne možete uzeti ekvivalent ravnicu sa brdom. Dakle, ima mnogo faktora koji utiču na procjenu, poput da li je parcela urbanizovana, pokrivena putnom mrežom, ima li infrastrukturu, struju vodu, koja joj se dispozicija, koliko je udaljena od centra… Zaista nije jednostavno”, kaže Kovačević.
Izvor: Dnevne novine
